Šmit oborio zaključke NSRS – „Niko nije iznad zakona“

Zaključci parlamenta, navodi visoki predstavnik Kristijan Šmitu odluci, krše obaveze Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu. Šmit je izdao naredbu kojom se zabranjuje njihova primjena.

„Ovaj nalog je izdat u skladu sa međunarodnim mandatom visokog predstavnika i nije izdat kao zamjena za bilo koju domaću vlast“, navodi se u odluci OHR-a, koja, poručuju iz ove međunarodne institucije, ima prednost nad bilo kojim nedosljednim odredbama Ustava Republike Srpske, bilo kojim zakonom, propisom ili aktom, postojećim ili budućim.

„Ova Naredba je direktno primjenjiva i nije potrebna nikakva daljnja radnja da bi se osiguralo njeno pravno dejstvo", navodi se u odluci OHR-a.

Zaključci zbog suđenja

Narodna skupština RS usvojila je zaključke nakon što je Sud BiH prošlog mjeseca zakazao ročište predsjedniku ovog entiteta Miloradu Dodiku, bez obzira na njegovo zdravstveno stanje nakon operativnog zahvata u Beogradu u decembru prošle godine. Prethodno je sudski vještak Suda BiH utvrdio da je Dodik sposoban za ročište, nakon čega je Sud BiH pribavio multidisciplinarno vještačenje šestočlanog tima ljekara Opšte bolnice „Prim. dr Abdulah Nakaš" iz Sarajeva, koji su se izjasnili da predsjednik Srpske Milorad Dodik, nije sposoban da prisustvuje suđenju.

Zaključci su usvojeni kao odgovor na prethodnu odluku Suda BiH kojima se Dodik proglašava sposobnim, a u kojima se pored ostalog navodi i niz akcija predstavnika RS u institucijama BiH. Neki od tih zaključaka odnose se i na zakone koji su već u postupku ulaska u parlamentarnu proceduru na nivou BiH, a koji se tiču evropskog puta zemlje. Posebno se to odnosi na zakon o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli BiH.

Pored toga, u zaključcima se pored ostalog navodi da pravni sistem EU ne prihvata mogućnost da „neizabrani strani državljanin donosi zakone umjesto demokratski izabranih institucija", te zahtjeva od srpskih predstavnika u Sarajevu da obustave donošenje odluka u domenu evropskih integracija„...dok se ne steknu uslovi koji obezbjeđuju da se proces evropskih integracija odvija u skladu sa principi demokratije i vladavine prava su ispunjeni“, navedeno je pored ostalog u zaključcima. 

OHR upozorio na posljedice

Narodna skupština RS upozorila je u zaključcima da evropski pravni standardi „zabranjuju vođenje nehumanih i ponižavajućih sudskih postupaka protiv lica u zdravstvenom riziku, što Sud BiH trenutno čini, čime se Bosna i Hercegovina udaljava od evropskog puta".

„Narodna skupština RS smatra da predsjednik RS i direktor Službenog glasnika RS treba da prestanu da se odazivaju na pozive Suda BiH, sve dok predsjednik RS ne bude zdravstveno sposoban za učešće u postupku", navedeno je.

Sa druge strane, iz OHR-a upozoravaju vladajuću koaliciju u RS na moguće posljedice, odnosno na korake od kojih zavisi da li će ih biti ili ne.

„Visoki predstavnik poziva članove NSRS da razmisle o posljedicama takvih postupaka i na brzinu sastavljene pravno neutemeljene mješavine skupštinskih odluka koje se odnose na konkretno pitanje. Pravo na pošteno suđenje mora biti zaštićeno zagarantiranim procedurama i poštivanjem vladavine prava, a ne stvaranjem unilateralnih pravila", navodi se u odluci OHR-a.

„Niko nije iznad zakona i niko ne smije zloupotrebljavati zakon“, kategorični su u OHR-u, podsjećajući da ovaj nalog ne isključuje postupanje nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, koje mogu preduzeti odgovarajuće radnje na osnovu vlastite procjene.

Amerikanci se „zaletili"

Nije dugo trebalo čekati na odgovor iz RS. Prvi se oglasio predsjednik parlamenta Nenad Stevandić, tvrdeći da je Sud BiH podržao zaključke NSRS.

„Takođe ne znam razlog zašto ga američka Ambasada tretira kao batlera i prije OHR-a, objavljuje njegove odluke. Ali znam da su zaključci NSRS podržani od Suda BiH koji je u slučaju suđenja predsjednika Srpske postupio po njima i štitio prava pacijenta, imenujući tim vještaka i uvažavajući njegovo mišljenje“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.

Zanimljivo, prije objavljivanja odluke OHR-a, oglasila se američka Ambasada u BiH, pozdravljajući ovakvu odluku, pa se u javnosti stvorio utisak da su oni kreirani upravo u ambasadi SAD-a, neki smatraj zbog nategnutih političkih odnosa američke administracije u BiH i političkog vrha RS, koji je dugo pod američkim sankcijama, sa tendencijom proširenja. 

„Sjedinjene Države pozdravljaju današnju odluku visokog predstavnika o odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaštiti pravosudnih institucija BiH i institucija vladavine prava na državnom nivou, zabranom sprovođenja zaključaka koje je Narodna skupština RS usvojila na 16. posebnoj sjednici 24. i 25. decembra“, objavila je američka Ambasada prije objave odluke iz OHR-a, što su pojedini mediji vidjeli kao nalog odlazeće američke administracije u BiH.

„Sjedinjene Države podržavaju suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i multietnički karakter Bosne i Hercegovine, kao i njen dalji napredak na putu ka evroatlantskim integracijama", saopšteno je iz Ambasade SAD-a.

Odluke NSRS ne poštuju ni u RS

U nalogu OHR-a navodi se da se među brojnim problematičnim tvrdnjama sadržanim u zaključcima NSRS nalazi i ideja da bi se skupštinske odluke unutar multietničkog entiteta Republika Srpska mogle odnositi samo na jednu etničku grupu.

„Takve mjere nisu samo diskriminatorne, već su u direktnoj suprotnosti sa duhom Dejtonskog mirovnog sporazuma, posebno Aneksom 4, odnosno Ustavom Bosne i Hercegovine, ali i evropskim normama. Ovi zaključci potencijalno mogu biti značajna smetnja na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU, saopšteno je iz OHR-a.

Pravni stručnjaci su još nakon usvajanja zaključaka komentarisali njihov sadržaj, ali su komentari kao i uvijek različiti u zavisnosti iz kojeg entiteta dolaze. Dok za one u RS zaključci predstavljaju logičan odgovor, za one iz Federacije to baš i nije tako. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka, zaključke je i tada vidio kao pokušaj političkog uticaja na pravosuđe.

„Ovdje se radi o pokušaju institucija, ne čak ni pojedinac, vrši pritisak na pravosuđe. To je potpuno suprotno demokratskim principima nezavisnosti pravosuđa“, rekao je Trnka.

Protiv predsjednika RS Milorada Dodika, pred Sudom BiH vodi se postupak upravo zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika, a nakon što je to krivično gonjenje omogućeno izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit. Sada se postavlja pitanje da li će i na koji način djelovati vlasti RS, jer sa jedne strane postupak pred sudom BiH pokazatelj je da se odluke Šmita poštuju, a sa druge Narodna skupština usvojila je prošle godine zakon kojim se zaustavlja primjena odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH na teritoriji ovog entiteta. U takvim uslovima stvara se političko – pravni apsurd kompletnog sudskog procesa i (ne)poštovanja odluka koje donosi najviši zakonodavni organ jednog entiteta.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu