"Šešelj - visoki svećenik etničke mržnje"
12. april 2018
Povodom pravomoćne presude Vojislavu Šešelju od deset godina zatvora što je, uzgred, već odslužio te se ne mora vraćati u zatvor, listovi na njemačkom jeziku podsjećaju na bijes koji je izazvala prva oslobađajuća presuda 2016. godine. Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše da se jučerašnja presuda u zadnjoj instanci prije svega odnosi na protjerivanje Hrvata iz Vojvodine. "6. svibnja 1992. je Šešelj pred svojim nahuškanim sljedbenicima pročitao spisak sa 17 imena. To su, kako je tada kazao Šešelj, 'nelojalni Hrvati' za koje nema mjesta u Srbiji. Bio je to početak etničkog čišćenja Hrtkovaca. Danas je 80 posto stanovništva tog nekad većinski hrvatskog sela srpsko", napominje NZZ.
Taj švicarski list dalje navodi kako se čini da je konačna presuda Šešelju jedna vrsta kompromisa: "Da je potvrđena oslobađajuća presuda, morala bi se tom ratnom huškaču platiti odšteta. Da je u svim točkama proglašen krivim, započelo bi natezanje s Beogradom oko njegovoga izručenja. Za to nitko nije bio raspoložen. Šešelj danas politički životari. Njegov učenik, predsjednik Aleksandar Vučić, prije deset godina se udaljio od njega i danas dominira gotovo apsolutno političkom scenom kao autokratski reformator."
Berlinski Tageszeitung (taz) podsjeća da je "Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (MKSJ) Šešelja nakon skoro 12 godina trajanja procesa u studenom 2014. iz zdravstvenih razloga i pod uvjetom da se ne bavi politikom pustio na slobodu kako bi se mogao liječiti. Kad je 12. studenog, međutim, stigao u Beograd, zahtijevao je prijevremene izbore i priopćio da će se baviti politikom prije nego što započne terapiju. Time je prekršio uvjete suda."
Prijetnja da će BiH "preplaviti krvlju"
Luzerner Zeitung se također osvrće na Šešeljeve ratnohuškačke izjave: "On je bio visoki svećenik etničke mržnje za vrijeme rata u Jugoslaviji početkom 1990-ih godina. Danas je Vojislav Šešelj pregojazan ekstremni političar sa sklonošću klaunovskim nastupima koji je sanjao o Velikoj Srbiji u kojoj ne bi smjelo biti mjesta za Bošnjake, Hrvate ili kosovske Albance. Kad je bivša jugoslavenska republika Bosna i Hercegovina 1992. proglasila neovisnost, Šešelj je prijetio da će tu zemlju 'preplaviti krvlju'." Podsjećajući na to da je prva presuda Šešelju, koja je bila oslobađajuća, bila jedna od najspornijih presuda u 25-godišnjoj povijesti Tribunala, Luzerner Zeitung ističe kako je "u Hrvatskoj i BiH, gdje su Šešeljeve paravojne bande harale u sjeni srpski dominirane Jugoslavenske Narodne Armije (JNA), zaprepaštenje bilo veliko. Tadašnji glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz, koji je tražio 28 godina zatvora, govorio je o 'fundamentalnom promašaju' međunarodnog pravosuđa i uložio žalbu."
I ovaj list se osvrće na vezu Šešelja i aktualnog predsjednika Srbije Vučića, kao na odnos Srbije prema Tribunalu. Govoreći o jučerašnjoj konačnoj presudi, Luzerner Zeitung također piše da se tu vjerojatno radi o "političkoj računici", jer si je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tako "uštedio" škakljivu odluku o njegovom izručenju: "To bi mu mnogi Srbi uzeli za zlo. Vučić je opetovano takve zahtjeve Haškog suda ignorirao."
"Vojo" - komunist koji je zapao u "velikosrpski trans"
Ovaj švicarski dnevnik donosi i kratku pozadinu Šešeljeve "karijere": "Šešelj, rođen 1954. u Sarajevu, bio je gorljivi komunist prije nego što je zapao u velikosrpski trans. Vojo, kako su ga zvale kolege na fakultetu, već kao mladić je, prema njihovim navodima, bio mesijanski fanatik. Zbog nacionalističkih izjava, koje su u Titovoj Jugoslaviji bivale teško kažnjavane, dvije godine je proveo u zatvoru. Nakon raspada te multinacionalne zemlje je Šešelj osnovao SRS (Srpska radikalna stranka), uspostavio jednu paravojnu postrojbu - Šešeljevce - koja je, kao i druge bande, obavljala prljavi posao etničkog čišćenja u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Slobodan Milošević, tada moćan čovjek Srbije, je to jedva dočekao: njegova tajna služba je kontrolirala bande iza kojih je on uvijek slao vojsku kao silu koja treba uspostaviti red."