Šešelj ponovo u sudnici, ali kao svjedok

„Strijeljanje 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara 20. novembra 1991. godine organizovao je bivši načelnik Uprave bezbjednosti JNA Aleksandar Vasiljević“, rekao je Šešelj, braneći Hadžića od optužbi da kao predsjednik vlade SAO nije ništa preduzeo da istraži zločin i kazni počinioce. Po Šešeljevom iskazu, Hadžić u vezi s tim ništa nije mogao ni preduzeti jer je "najviši obavještajac JNA", general Vasiljević sve učinio da se zločin zataška.

Po tvrdnji Šešelja, general Vasiljević je bio ucijenjen, i strijeljanje na Ovčari zarobljenih u vukovarskoj bolnici izvršeno je po dogovoru sa hrvatskim vlastima, kako bi "Tuđmanov režim" dobio podršku Evropske unije. Šešelj je ponovio, kao i u završnoj riječi u martu 2012. godine da je odabir zarobljenika za strijeljanje izvršila direktorka bolnice Vesna Bosanac, a da ih je do Ovčare sproveo haški osuđenik Veselin Šljivančanin.

Goran Hadžić i Šešelj optuženi su za učešće u istom udruženom zločinačkom poduhvatu i za iste zločine, uključujući i Ovčaru. Na suđenju Hadžiću počeo je dokazni postupak odbrane, a lider srpskih radikala u pritvoru u Sheveningenu čeka izricanje presude po optužnici za zločine protiv čovječnosti počinjene u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini.

Ponavljanje podataka koji nisu relevantni

Prva dva sata svjedočenja u Hadžićevu odbranu Šešelj je iskoristio da pred sudskim vijećem ponovi svoje i ideje Srpske radikalne stranke da se zalaže za Veliku Srbiju koja će obuhvatati gotovo cjelokupnu teritoriju bivše Jugoslavije i da rehabilituje četnički pokret Draže Mihailovića, ističući da se smatra njegovim duhovnim i istorijskim nasljednikom.

Predsjedavajući suda, belgijski sudija Gi Delvoa (Guy Delvoie) opomenuo je zastupnika Hadžićeve odbrane, Zorana Živanovića da iskorištava vrijeme dodijeljeno za ispitivanje za ponavljanje podataka koji nisu relevantni za ovaj proces, ali se svjedočenje ni poslije toga nije izmijenilo. Šešelj je ponovio teze svoje odbrane da je formirao dobrovoljačke jedince od aprila 1991. i slao ih, ne u Hrvatsku, kako je naglasio, nego na teritoriju Republike Srpska Krajina, što znači region Knina, da brane srpski narod. Već od septembra te godine, tvrdio je, po sporazumu sa najvišim komandantima Jugoslovenske narodne armije, dobrovoljci srpske radikalne stranke su ušli u njen sastav. Jedini uslov koji su postavili bio je da ne nose na kapama "komunističku zvijezdu petokraku", nego četničku kokardu. To smo postigli konsenzusom, rekao je Šešelj.

Šešeljeva presuda „na čekaju“

Kao da u sudnici nije u funkciji odbrane optuženog Hadžića, Šešelj je govorio o svom suđenju rezimirajući cijeli svoj postupak i naglasivši da je već dvanaestu godinu u istražnom zatvoru iako tužilaštvo nije dokazalo njegovu krivicu. "Tužilaštvo nema dokaze ni o jednoj mojoj krivici niti o zločinima mojih dobrovoljaca, i ja ću uskoro na slobodu", istakao je.

Šešelj je, da podsjetimo, u pritvoru Tribunala od 24. februara 2003. godine, suđenje mu je počelo 7. novembar 2007., a završeno 20. marta 2012. Izricanje presude bilo je zakazano za 30. oktobar prošle godine, ali je odgođeno pošto je na Šešeljev zahtjev - zbog navodne pristranosti u prilog osude optuženih - diskvalifikovan danski sudija Harhof (Harhoff).

Proces protiv Šešelja je, dakle, u zastoju dok senegalski sudija Nijang (Niang), koji je imenovan umjesto Harhofa, kompletno ne prouči sve što se zbivalo na suđenju kako bi mogao da sa ostala dva člana Pretresnog vijeća (sudije Antoneti i sutkinje Latanci) učestvuje u donošenju presude.

Pretresno vijeće je u junu bilo voljno da optuženog pusti na slobodu do izricanja presude, što se očekuje do kraja godine, pod uslovom da prihvati propise boravka na privremenoj slobodi i da vlada Srbije s tim u vezi izda garancije.

Šešelj je odbio garancije "izdajničkog, prozapadnog režima u Beogradu", kao i da potpiše da će se povinovati uslovima boravka na privremenoj slobodi. Naprotiv, u svom podnesku je napisao da se neće uredno javljati policiji, niti nositi sigurnosne elektronske ogrlice ili narukvice, a da će, suprotno zabrani, učestvovati u političkom životu i na javnim skupovima, davati intervjue medijima i gostovati u televizijskim emisijama.

Vijeće nije imalo kud i obustavilo je postupak za privremeno puštanje Šešelja na slobodu. S druge strane, on ne odustaje od svog zahtjeva da bude bezuslovno i neodložno pušten na slobodu i da ga Tribunal obešteti sumom od 12 miliona eura jer je "neosnovano u pritvoru" 135 mjeseci. Taj zahtjev Tribunal je odbacio.

Već dvije godine process protiv Šešelja je u neodređenom stanju čekanja. To čekanje je malo prekratio u dva svjedočenja. Prije godinu dana kao svjedok odbrane Radovana Karadžića, a danas i sutra (9., 10. 9. 2014) Gorana Hadžića. I jedno i drugo je iskoristio da govori više o sebi nego u odbranu dvojice optuženih. Hadžića je, primjera radi, danas pomenuo tek u trećem satu.

Hadžićev branilac je svoje ispitivanje završio, a zastupnici tužbe počeli unakrsno ispitivanje, koje će se nastaviti i sutra.