Šest novih inicijativa EU za Zapadni Balkan
17. maj 2018Evropski komesar za proširenje Johanes Hahn najavljuje nove poticaje za šest zemlje Zapadnog Balkana koje se nadaju daljem približavanju Evropskoj Uniji. Brisel planira finansiranje nekoliko desetina novih projekata podijeljenih u šest grupa da bi ubrzao transformaciju regiona.
„Niti jedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljna zrela za EU, ali mora se iskoristi momenat i držati diskusiju o reformama u centru pažnje", izjavio je Han za DW u Sofiji, gdje se danas održava samit EU i Zapadnog Balkana.
Za Srbiju – glavni problem Kosovo
Punih 15 godina poslije samita u Solunu gdje su se EU i zemlje regiona obavezale na bližu saradnju i sproveđenje reformi, jedino je Hrvatska uspjela da uhvati priključak i postane punopravna članica elitnog kluba. Ostale zemlje regiona su dugo bili u čekaonici, a sada sa različitom brzinom napreduju prema Uniji.
Srbija i Crna Gora su u međuvreme započele pregovore o članstvu ali je datum pomenut u Strategiji Evropske Komisije, 2025 godina, za sada daleko od ostvarenja. Han kaže: „da bi neka zemlja ušla u punopravno članstvo 2025 godine, mora završiti pregovore najkasnije 2023 godine". Za Srbiju jedan od glavnih problema ostaje, kao što to definira Han, postizanje „pravno-obavezujućeg dogovora“ sa Kosovom. Komesar odbija da priča od krajnjim rokovima i datumima o ovom pitanju.
Glavni problemi, pored bilateralnih pitanja, svih zemalja ostaju vladavina prava, korupcija i organizovani kriminal. „Neke zemlje ne shvataju ozbiljno problem vladavine prava", upozorava Han, ali dodaje da su sve zemlje napredovale u posljednjem periodu.
Makedonija i Albanija se nadaju da će do kraja juna dobiti datum za početak pregovora. Komesar je optimista da će se to dogoditi i pored otvorene sumnje i negodovanja kod nekih zemalja članica. U slučaju Makedonije to će zavisiti i od rješenja spora oko imena sa Grčkom. U Sofiji se sa nestrpljenjem očekuje današnji susret premijera dvaju zemalja Zorana Zaeva i Aleksisa Ciprasa, a kao rok za postizanje kompromisa spominje se početak juna.
BiH – najveći izazov u regionu
Prema Hanu, najveći izazov u regionu i dalje ostaje Bosna i Hercegovina, ali smatra da je i tamo „moguć napredak“ ukoliko postoji politička volja za takvo nešto - u prvom redu reformom komplikovanog političkog sistema.
Da bi dala dodatni elan zemljama, Evropska Komisija predstavlja šest novih inicijativa vrijednih više stotina miliona evra. Sve zemlje regiona dobiće podsticaja u segmentu ojačavanja vladavine prava, uključujući tu i čvršću kontrolu sprovođenja reformi. Druga inicijativa ima za cilj da pojača angažman u dijelu bezbjednosti i migracija tako što će, između ostalog, Europol slati oficire za veze u regionu.
Zapošljavanje i socijalne reforme će biti dopunski finansirane iz budžeta Komisije i to dijelu podrške start-up firmama, veća dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije kao i razvoj Regionalne ekonomske zone. Han očekuje da se regionalna zona uspostavi do sredine sljedeće godine.
Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regionu biće finansirane sa više od 200 miliona evra. U prvom segmentu planirano je smanjenje troškove za roaming, poboljšanje širokopojasnog interneta, razvoj eVlade, eNabavke i eZdravlja, kao i digitalizacija industrije. U drugom segmentu „povezanost", planira se veće finansiranje u oblastima transporta i energetike, a prema kalkulacijama ta pomoć bi do 2020. godine trebala dostići 2,4 milijarde evra.
Šesta inicijativa se odnosi na pomirenje i dobrosusjedske odnose, a u njoj se treba posvetiti više pažnje tranzicionoj pravdi, problemu nestalih osoba i veća saradnja u oblastima obrazovanja, kulture, mladih i sporta.
Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android