Šengen ostaje zatvoren

Bugarska ministarka vanjskih poslova i potpredsjednica vlade Ekaterina Zaharieva je ta koja je temu "Šengen" vratila u njemačku i evropsku javnost. U intervjuu za list „Die Welt" ona je nije zahtijevala samo ukidanje graničnih kontrola unutar EU, već i uključivanje dviju susjednih podunavskih zemalja,  Bugarske i Rumunije, u Šengensku zonu i to do kraja godine.

Ovaj istup šefice bugarske diplomatije ima posebnu težinu, jer njena zemlja upravo predsjedava Evropskom unijom u prvoj polovini 2018. godine. Ipak, ova inicijativa nije nova. Bugarski i rumunski političari dosljedno pozivaju na pristupanje Šengenu, koje je planirano za 2011. godinu, i svaki put su, zbog slabosti u vladavini prava i borbi protiv korupcije, bili odbijeni. Iako oni, prema mišljenju Evropske komisije, ispunjavaju sve tehničke uslove, uvijek postoje rezerve pojedinih država članica EU, posebno Njemačke i Francuske. I to s pravom, kažu kritičari preuranjenog pristupanja.

Kontrole trebaju ostati 

Jedan od najistaknutijih političara koji zastupa tu zabrinutost je bavarski ministar unutrašnjih poslova Joachim Herrmann. Dugoročno bi bilo poželjno priključenje tih dviju zemalja, izjavio je ovaj političar CSU-a u januaru u jednom intervjuu. Međutim, ne bi trebalo dozvoliti da se šengenska zona poveća na štetu sigurnosti njemačkog stanovništva, naglasio je on. Ta opasnost je prevelika s obzirom na "ogromnu korupciju i velike probleme organizovanog kriminala" u Bugarskoj i Rumuniji. Također, teško bi bilo provesti i ponovno uvođenje graničnih kontrola na granici sa Austrijom, a da se ukinu kontrole u Bugarskoj i Rumuniji, bez sigurne zaštite obezbjeđivanja vanjskih granica EU, rekao je još Herrmann.

Čak i prije saveznih izbora prošle jeseni, kancelarka Angela Merkel se izjasnila za priključenje svih zemalja EU šengenskoj zoni. Inicijativu predsjednika Evropske komisije Jean-Claude Junckera da se  Bugarskoj i Rumuniji omogući pristup, Merkel je nazvala "razumljivim pristupom toj temi". U isto vrijeme, ona se također založila za produženje kontrola na njemačkim granicama i to na neodređeno vrijeme. Merkelova je opravdala svoju tvrdnju upućivanjem na stalne nedostatke u zaštiti vanjskih granica EU. "Dok zaštita vanjskih granica funkcionira onako kako mi pretpostavljamo apsolutno je opravdano postojanje dodatne kontrole na ključnim dijelovima unutrašnjih granica", rekla je Merkelova u jednom novinskom intervjuu.

Rumunija: Juncker postao suzdržan  

U međuvremenu je predsjednik Evropske komisije Juncker postao malo suzdržaniji sa iznošenjem tog zahtjeva, bar što se tiče Rumunije. Iako je istakao da je ta zemlja ostvarila značajan napredak u vladavini prava, Komisija ni u kom slučaju ne može prihvatiti najnovija zbivanja u Rumuniji, rekao je on nedavno u Briselu. Aluzija je više nego jasna: u Bukureštu vlada pod vodstvom socijaldemokrata pokušava smanjiti nezavisnost pravosuđa i razvodniti borbu protiv korupcije. Ukoliko se takozvana pravosudna reforma ne revidira, razgovaraće se o šengenskom pristupanju zemlje pod drugim okolnostima, izjavio je Juncker.

Šengenska zona danas obuhvata 26 zemalja, uključujući i 22 članice EU – sve osim Velike Britanije, Irske, Bugarske, Rumunije, Hrvatske i Kipra - kao i Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske. Iako su kontrole unutrašnjih granica ovdje ukinute, kontrole su pak od početka izbjegličke krize uspostavljene u nekoliko država članica.

Imajući u vidu povećane terorističku opasnost u Evropi, Evropska komisija je dozvolila duže granične kontrole u šengenskoj zoni. Još uvijek je na snazi pravilo da se i dalje, ako je potrebno, te kontrole produžavaju svakih šest mjeseci. U maju ističe period posljednjeg produžetka. Zbog teške sigurnosne situacije one bi trebale biti moguće u periodu od tri godine, stoji u prijedlogu iz Brisela. Trenutno nekoliko zemalja, uključujući i  Njemačku, Francusku ili Austriju, kontroliše svoje granice. Većina njih pak ne opravdava ovaj pristup prijetnjom terorističke opasnosti, već nedostatkom zaštite vanjskih granica EU.