Šantić: "Nema prave budućnosti do zajedničke"

Programom u organizaciji Društva umjetnika Mostar, Srpske pravoslavne crkvene opšine Mostar, World Music Centra Mostar i Srpskog pjevačkog i kulturno- umjetničkog društva Gusle Mostar u Mostaru je upriličeno obilježavanje 86 godina od smrti čuvenog mostarskog pjesnika Alekse Šantića.

Aleksa Šantić je rođen 27. maja 1868. godine, a umro 2. februara 1924. godine. To je jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u Bosni i Hercegovini. Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Bio je jedan od osnivača kulturnog lista “Zora” i predsjednik Srpskog pjevačkog društva “Gusle” u Mostaru. Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. To je vrijeme burnih društvenih promjena u Bosni i Hercegovini, u kojima Šantić aktivno učestvuje.

Aleksa Šantić je bio mnogo više od pjesnika koji je napisao "Eminu". Bio je, prije svega, Mostarac koji je volio svoj grad i kojeg je grad svim srcem prihvatio. Za takve vrijednosti u Mostaru, čini se, danas više nema mjesta, jer kako objasniti da je Gimnazija "Aleksa Šantić", i dalje samo Gimnazija Mostar, dok je poznata Šantićeva ulica postala i ostala Ulica Mile Budaka (jedan od osnivača ustaškog pokreta i ministar u Vladi NDH). Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić na pitanje zašto službeni Mostar istjeruje Šantića iz ovog grada odgovara: „Postavili ste meni pitanje, a vi znate da su sve te stvari u nadležnosti Gradskog vijeća. Kad se dobije potrebna većina u Gradskom vijeću da se to može urediti, onda će to i biti tako.“

Ne dozvolimo da Šantić padne u zaborav

Ipak, postoje i oni koji ne dozvoljavaju da Šantićevo ime padne u zaborav. I ovaj put na godišnjicu smrti Alekse Šantića organizovan je prigodan program. Čitala se poezija, položeni su vijenci, upriličene izložbe…Alma Fazil Obad – savjetnica za kulturu u Gradskoj upravi Mostara kaže kako se sjeća da joj je otac, koji je kao dječak prisustvovao Šantićevoj sahrani, pričao da su se u trenutku sahrane s munara mostarskih džamija oglasili mujezini a sa katoličkih i pravoslavnih crkava zvona. „To dovoljno govori o univerzalnoj vrijednosti Alekse Šantića, a danas se u Mostaru zna reći i zapitati – Gdje je otišla Aleksina duša? U raj ili dženet?“ – kaže Fazil Obad.

Prema riječima potpredsjednice Federacije BiH Spomenke Mićić, koja je takođe bila prisutna obilježavanju godišnjice Šantićeve smrti, krajnje je vrijeme da prestanu predrasude među ljudima, jer pogled u budućnost govori da nema prave budućnosti bez zajedničke. “Poruka koja sigurno odzvanja u Šantićevom vremenu, kao i u Ćorovićevom, i niz drugih govori, da ne možemo drukčije nego zajedno”, kazala je Mićić, naglasivši da tek u trenutku kada shvatimo da samo zajednička energija može stvoriti novu sinergiju, život u BiH će biti bolji. „Ovo treba da bude i opomena, ali i nada za sve one Bosance i Hercegovce koji vjeruju u BiH i suživot u BiH, za sve one koji smatraju da moramo da se sjećamo i da odamo priznanje onima koji su i u mnogo težim vremenima ostavili jedan takav kapital poruka koje treba da nas hrabre. Sve dok se sjećamo onih koji su ostavili trag i odajemo im priznanje dajemo nadu i sebi i onima koji dolaze poslije nas", kazala je potpredsjednica Mičić.

Aleksi u čast

Aleksandra Savić, direktorica World Music Centra Mostar i osnivač Cluba Aleksa, kazala je kako ispred World Music Centra od samog osnivanja Cluba Aleksa postoji ogromna odgovornost u kojoj dominira dosljednost i ljubav prema duhu pjesnika i čovjeka Alekse Šantića. “Neizmjerno mi je drago da su se uspjeli okupiti ljudi i društva koja osjećaju istu odgovornost prema liku i djelu ovog mostarskog velikana", izjavila je Savićeva. "Šantić je bio simbol čitavog niza vrijednosti koje i danas, možda više nego ikada, treba njegovati. Tako se i rodila ideja o mjestu u kojem će se okupljati Mostarci i dobronamjernici i njegovati urbanu tradiciju uz razumijevanje i prihvatanje različitosti kao velikog duhovnog bogatstva, u istinskoj želji za suživotom u Mostaru. Konceptom multikulturalnog i multietničkog sadržaja svakako smo opravdali ime Cluba Aleksa i na 86-tu godišnjicu smrti svi zajedno osvježili smo sjećanje na dragog pjesnika", izjavila je Aleksandra Savić idejni tvorac Cluba Aleksa.

Ostajte ovdje…

Šantićev kip ponovo se nalazi u parku u mostarskom naselju Luka, što je znak bolje gradske klime. Šantić je i životom i poezijom srastao sa Mostarom, postao i ostao njegova važna duhovna karika. U čast ovog poete ponovo se održavaju "Šantićeve večeri poezije", na kojima učestvuju i pjesnici iz okruženja. Pamtimo ga kao pjesnika ljubavnih zanosa i rodoljubivih osjećanja. Pisao je i o sjeti nepovratne mladosti. Njegovo bilo ne prestaje da kuca. Ono je inspiracija za toliko željenu toleranciju i bliskost.

Još uvijek je veliki broj Mostaraca van svog grada, sanjaju o Mostaru kao lijeku duše. „Oni koji su se adaptirali na stranu sredinu, tamo će i ostati, u Evropi i drugim djelovima svijeta. Pa i takvima nedostaje puls nekadašnje mostarske intime, koja je ljepša od svakog drugog blaga. Nigdje nemaš tako dobre raje kao u ovom gradu, i nigdje nema takvog sunca kao što je mostarsko" kaže Mostarac Tasko Zurovac i završava Aleksinim stihovima - "Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijat, kao što ovo grije".

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. urednik: Jasmina Rose