Đinđićeva ostavština - Srbija pet godina nakon ubojstva
12. mart 2008
28. juni 2001. godine: Zoran Đinđić uprkos nekoliko hiljada demonstranata i protiv volje tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, ostaje hrabar: U tajnoj akciji srpski premijer predaje Slobodana Miloševića sudu u Hagu. Đinđić se pozvao na članak ustava po kojem Srbija može zaobići jugoslavenski savezni ustav ukoliko to služi zajednici.
Upravo Milošević je bio taj koji je prije nekoliko godina uveo paragraf koji mu je sada presudio. Zoran Đinđić se međutim pravdao argumentom da će predajom Miloševića Srbiju spasiti od financijskih sankcija međunarodne zajednice.
Počelo je borbom protiv Miloševića...
Još 1998. godine Đinđić je prvi put postigao uspjeh protiv Miloševića: Poslije tromjesečnih masovnih demonstracija Milošević je ipak morao priznati Đinđićevu pobjedu na izborima za gradonačelnika Beograda. Međutim, Milošević nije odustajao. Šikanirao je Đinđića to te mjere da je ovaj morao napustiti funkciju gradonačelnika.
Tokom bombardiranja NATO-a na Jugoslaviju 1999, Đinđić se trudio organizovati saveze protiv Miloševića, i to ne samo sa opozicionim strankama, nego i sa predsjednikom Crne Gore – Milom Đukanovićem. No, Miloševića nije uspio skinuti sa vlasti. To mu je uspjelo tek 2000. godine, na izborima za predsjednika Jugoslavije. Đinđić je na izborima podržavao do tada nepoznatog političara Vojislava Koštunicu i doveo ga do pobjede. Na sljedećim parlamentarnim izborima njegova opoziciona DOS-koalicija izbrisala je posljednje tragove Miloševićevog režima. Đinđić je preuzeo funkciju premijera.
...završilo sukobom sa Koštunicom
U narednim godinama konflikti između Đinđića i njegovog nekadašnjeg saveznika Koštunice postali su neizmjerni, posebno pošto je Đinđić počeo sa isporučivanjem optuženih ratnih zločinaca u Hag. Đinđić je pored toga podržavao pokušaje da Jugoslaviju pretvori u saveznu republiku više zemalja i tako prouzrokovao činjenicu da je Koštunica kao predsjednik bez zemlje morao napustiti funkciju. Đinđić je šalom komentirao svađu:Srbi su ga kritikovali i zbog njegovog stava prema Kosovu jer je izjavio da otcjepljenje pokrajine, koja stoji pod upravom UN-a, smatra mogućim. Multietničko Kosovo je nazvao iluzijom. Do danas se samo mali broj srpskih političara usudio podržati Đinđićev stav.
Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, usred dana u centru Beograda. …. Zoran Živković je proglasio vanredno stanje i naredio mnogobrojne racije. Osnovan je poseban tribunal koji je pored mnogih smetnji prošle godine osudio počinitelje atentata. Dvojica vođa specijalne jedinice su osuđeni na 40 godina,a ostali osumnjičeni su dobili kazne između 8 i 35 godina.