Zveckanje oružjem u Perzijskom zalivu
9. maj 2019
Kako je došlo do najnovije eskalacije?
SAD su prošlog mjeseca pooštrile sankcije protiv Irana. Izvoz nafte je za Teheran još više otežan, nego ranije. Osim toga, u maju je Vašington proglasio iransku Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom. Iran se osjeća ugroženim jer se boji daljnjeg sunovrata privrede, uzrokovanim sankcijama. Kao rezultat toga, režim mula pooštrio je svoju retoriku. Vođa vojne mornarice Revolucionarne garde je skupa sa predsjednikom Rohanijem nedavno zaprijetio da će blokirati Hormuški moreuz u Perzijskom zalivu.
Šta bi značila blokada Hormuškog moreuza?
To bi osjetilo cijeli svijet zato što se 30 posto svjetske nafte transportuje tim morskom putem. Blokadu moreuza je relativno lako postići. Prolaz je ponekad širok samo 40 kilometara, a od toga su samo dvije trake širine od tri kilometra prohodne za supertankere. Postaviti tamo nekoliko mina i sav saobraćaj bi odmah bio zaustavljen. Ako Iran to učini, rat u Zalivu bi bio neizbježan. No pitanje je da li će Teheran ići tako daleko. Ako se odluči na blokadu naftnog puta, protiv sebe bi imao ne samo SAD, već skoro sve zemlje Perzijskog zaliva, koje izvoze naftu.
Koji adut Teheran još ima u ruci?
Nuklearni sporazum. SAD su izašle iz sporazuma postignutog 2015. godine, ali se evropski partneri i Iran i dalje pridržavaju tog sporazuma, spretno zaobilazeći jednostrane sankcije SAD prema Iranu. Ali sada režim mula želi izaći iz dijelova sporazuma. Oni žele zadržati više obogaćenog urana i drugih nuklearnih komponenti nego što to sporazum predviđa. Evropski partneri sada imaju 60 dana da to prihvate i istovremeno ublaže sankcije Iranu u bankarskom i naftnom sektoru.
Da li je nuklearni sporazum osuđen na propast?
To zavisi od reakcije Evropljana i od toga kako će EU reagovati na ultimatum iz Teherana. Sasvim je moguće da oni to odbace kao pokušaj ucjene. U tom slučaju bi sporazum bio mrtav. Eksperti izražavaju sumnju i smatraju da nije bila dobra ideja tako postupiti prema Evropljanima. Ekspert za vanjsko-politička pitanja SPD-a Rolf Mützenich izjavio je za Deutsche Welle da će "najnoviji potez Teherana dodatno destabilizirati region i dodatno potkopati međunarodni poredak".
Šta SAD pripremaju na vojnom planu?
Prvo će masovno povećati prisustvo svojih trupa u Perzijskom zalivu. Pomorska jedinica koja opslužuje nosač aviona USS Abraham Lincoln je na putu i stiže u Perzijski zaliv u roku od nekoliko dana. Pored toga, bombarderi B-52 će također biti premješteni u ovaj region. Dakle, SAD žele biti spremni da hitno odgovore na svaki napad sa iranske strane. Ministar vanjskih poslova Mike Pompeo nije isključio vojni odgovor. Prošle sedmice je izjavio: "Ako bude potrebno, uradićemo i to!"
Ima li ikakvih saznanja o iranskim planovima?
Ima. Ali pažnja, ta saznanja dolaze iz američkih obaveštajnih službi i ona nisu uvijek bila tačna, kao što znamo iz raznih primjera iz prošlosti. Prema ovim "konkretnim i povjerljivim" informacijama Iranci planiraju napade na američke trupe u Iraku i Siriji. U tu svrhu su iranske rakete kratkog dometa na jedrilicama prebačene u Irak, prenio je CNN, citirajući visoke vladine zvaničnike.
Šta Amerikanci očekuju od svojih saveznika u regionu?
To se moglo vidjeti u utorak tokom iznenadne posjete ministra vanjskih poslova Pompea Iraku. SAD traže lojalnost i zaštitu. Šiitska vlada u Bagdadu duguje Amerikancima zahvalnost što je na vlasti. U tom smislu, Pompeo je zahtijevao od iračke vlade da, ako bude stani-pani, oni podrže SAD, iako u iračkom narodu postoje velike simpatije prema iranskoj vjerskoj braći. Ostale zemlje Zaliva, kao što su sunitska Saudijska Arabija i manji Ujedinjeni Arapski Emirati su tradicionalno na strani SAD; štaviše, sa izuzetkom Katara, ove zemlje su - takođe tradicionalno- u sukobu sa Iranom.
Hoće li doći do rata ili ne?
Momentalno ne - ako Iran ne učini nešto nepromišljeno. Po pravilu, Amerikanci napadaju u velikom stilu samo nakon što su završili sa pripremama trupa i materijala. Ali, ako Teheran blokira Hormuški moreuz ili napadne američke snage na tom području, sigurno će uslijediti brza reakcija. SAD nisu zainteresovane za eskalaciju I pretvaranje sukoba u veliki rat. Predsjednik Trump je već u predizbornoj kampanji obećao da neće ići u rat tako brzo kao njegovi prethodnici. U tom smislu se može reći: Zveckanje oružjem na obje strane - DA!, ali treći, veliki rat u Zalivu - NE!