Koji su razlozi za tako velika razaranja u zemljotresu?

Video snimci gradova u blizini epicentra zemljotresa pokazuju razorni oblik urušavanja koji neki nazivaju "pancaking". To se dešava kada cijela zgrada „padne" , pri čemu se svaki sprat uruši - jedan na drugi. Šanse za preživljavanje kod takve vrste urušavanja zgrada su male.

Višespratnice sa ovakvom vrstom razaranja vjerovatno su stare i imaju "soft story" dizajn, kaže Mehdi Kashani, vanredni profesor građevinske i inžinjerske seizmologije na britanskom Univerzitetu Southampton.

„Soft story" zgrade imaju hodnike sa prozorima, širokim vratima i drugim otvorima na mjestima gdje bi trebao biti solidni i nosivi čvrsti zid kako bi taj objekat izdržao potres. Kada se jedan od ovakvih hodnika nalazi na nekom od donjih spratova, s njegovim rušenjem se može srušiti cijela konstrukcija zgrade.

Iako su neke zgrade duž tursko-sirijske granice na područjima podložnim potresima izgrađene da izdrže razorne potrese, većina je napravljena prije nego što je osmišljen „seizmički dizajn".

"Osnovni principi gradnje, kojima se objekti štite od jakih zemljotresa, su počeli da se razvijaju 1960-ih i 70-ih godina, što znači da oni ne sežu u dublju prošlost", napominje Kashani. "Zemljotres u Kobeu [u Japanu] 1995. godine bio je ključna tačka i prekretnica, koja je dovela do promjene mnogih stvari koje su tada pošle po zlu. Doveo je i do dodatnih istraživanja. Tek kasnih 1990-tih i početkom 2000. su se mnogi [seizmički] kodeksi počeli mijenjati."

Seizmički kodeksi su propisi, koji uređuju kako se mora graditi na osjetljivim područjima, odnosno područjima u čijoj blizini se pomjeraju i sudaraju tektonske ploče. Posebno zgrade, koje nisu izgrađene u skladu sa seizmičkim propisima, pretrpile su velika razaranja u zemljotresu koji se desio ovog ponedjeljka.

Kashani je rekao da se starije zgrade mogu naknadno učvrstiti, kako bi bolje izdržale zemljotrese - to je praksa u Japanu i Čileu, gdje su potresi česti. „Međutim, za to je potreban novac i politička volja i stoga se to ne radi svugdje gdje bi trebalo", primjećuje Kashani.

"Plitak potres"

Ali razaranja nisu uslijedila samo zbog načina gradnje. Jačina zemljotresa bila je „neoprostiva". Prema Kashanijevim riječima, radilo se o "plitkom potresu". To znači da se sudar tektonskih ploča dogodio bliže površini zemlje, čineći udar o tlo mnogo jačim nego da se sudar dogodio u dubini, kada bi mu trebalo duže vrijeme da stigne do površine.

To je poput talasa u okeanu, pojasnio je Kashani. „Ogroman talas odmah će oboriti obližnjeg surfera s njegove daske. Ali kada ti talasi dolaze izdaleka i putuju okeanom, onda oni oslabe i nemaju veliki uticaj čak ni na surfere-početnike".

Odgovor na pitanje da li je potres bio plitak ili dubok - objašnjava zašto neki potresi s relativno malim magnitudama uzrokuju velika razaranja.

Kashani s tim u vezi spominje potres u Bamu, koji je pogodio Iran 2003. godine. Iako je imao magnitudu od 6,3 stepena, što bi u drugim okolnostima rezultiralo malim brojem žrtava, ubio je više od 25.000 ljudi – jer se radilo o „plitkom potresu".

Struktura i konstrukcija važnija od materijala

"Materijali, koji se koriste u gradnji, nisu najvažnija stavka osiguravanja zgrade da izdrži zemljotres", rekao je Kashani. Važnija je betonska konstrukcija i struktura. Na primjer, s pravilnim projektiranjem zgrade, betonska struktura može pružiti odličnu osnovu za građevinu otpornu na potres. Ali ako je građevina nepropisno strukturirana, betonska zgrada se može srušiti poput onih stambenih objekata, koji se mogu vidjeti na snimcima koji dolaze iz Turske i Sirije.

Trenutni „seizmički dizajn" omogućava zgradama da izdrže vrlo jake potrese bez rušenja, što ne spašava živote samo njenih stanara već i živote ljudi u susjedstvu i okolini. Ali, i takvi objekti pretrpe određenu štetu, mada Kashani smatra da se to vjerovatno može poboljšati u narednom periodu - usavršavanjem propisa za gradnju.

U narednom periodu eksperti će otputovati na područje potresa u Turskoj i Siriji, kako bi proučili kvalitet gradnje. Pokušat će razumjeti koje su karakteristike omogućile zgradama, koje se ostale intaktne, da se ne sruše.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu