Zemlje Zapadnog Balkana stagniraju u borbi protiv korupcije
26. januar 2022„Transparensi internešenal", organizacija sa sjedištem u Berlinu, svake godine objavljuje Indeks percepcije korupcije u svijetu (CPI). To je najpoznatiji svjetski indikator korupcije i rangira zemlje prema stepenu korupcije koji se percipira u politici i upravi. Važi sljedeće: što je indeks niži, to je korupcija veća.
Na upravo objavljenoj rang-listi za 2021. godinu šest zemalja Zapadnog Balkana rangirane su ovako: Crna Gora je na 64. mjestu sa 46 bodova, zatim slijede Sjeverna Makedonija i Kosovo na 87. mjestu sa po 39 bodova. Srbija je na 96. mjestu sa 38. bodova, a najgore plasirane su BiH i Albanija – imaju po 35 bodova i time su na 110. mjestu.
DW: Vaš izvještaj uglavnom kritikuje Srbiju zbog nedostatka demokratije. Da li je to razlog zbog kojeg ta zemlja ne napreduje u borbi protiv korupcije?
Lidija Prokić: Srbija je ove godine na istom nivou kao i prošle godine, i sa 38 bodova nalazi se na najnižem nivou u posljednjih deset godina. Nekoliko međunarodnih organizacija specijalizovanih za oblast demokratije, kao što su „Freedom House“ i „International Idea“, primjećuju da država uvijek iznova utiče na medije i ograničava njihovu slobodu. Zbog toga za njih Srbija nije demokratska zemlja. Drugi razlog su izbori koji nisu slobodni, na šta je civilno društvo više puta upozoravalo.
- pročitajte i ovo: Bosna i Hercegovina: korupcija i "kupovina" svećenika koče pomirenje
Bosna i Hercegovina nije postigla nikakav napredak, ali u vašem izvještaju posebno ističete i navodite da bi trebalo pratiti situaciju u ovoj zemlji. Šta se može očekivati?
Aktuelna politička kriza u Bosni i Hercegovini veoma je zabrinjavajuća. Zabrinjava i činjenica da borba protiv korupcije uopšte nije na dnevnom redu vlade. Vlast u BiH mora biti mnogo aktivnija u borbi protiv korupcije, trebalo bi da se bavi izbornom reformom kako bi osigurala istinski slobodne izbore i bez pritiska na birače. Drugi ozbiljan problem je što se novinari suočavaju s prijetnjama, fizičkim napadima i medijskim manipulacijama. Ništa od ovoga ne daje nadu da će se situacija uskoro promijeniti. Veoma je razočaravajuće vidjeti da političari borbu protiv korupcije ne shvataju ozbiljno, posebno kada se ima u vidu da je Vlada više puta isticala da teži članstvu u EU.
Sjeverna Makedonija i Kosovo su jedine dvije zemlje na Zapadnom Balkanu koje su postigle napredak. Kakav je bio njihov recept za uspjeh?
Kosovo se poboljšalo nakon mnogo godina stagnacije ili čak pada, i sada se popelo za tri boda na 39. Tome je svakako doprinijelo poboljšanje demokratske situacije. U veoma kratkom vremenskom periodu dva puta su održani izbori i oba puta je došlo do mirnog prenosa vlasti. Još jedan veoma pozitivan aspekt u slučaju Kosova jeste činjenica da je to bila jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj je parlament ostao u potpunosti funkcionalan tokom pandemije.
Sjeverna Makedonija je takođe osvojila 39 bodova, četiri više nego prošle godine, a to ima veze i sa političkom voljom prošle Vlade da to poboljša. Ali ne zaboravimo, čak i sa četiri boda napretka, Sjeverna Makedonija je ispod svjetskog prosjeka od 43 boda. Skoro cio region Zapadnog Balkana je ispod prosjeka.
Crna Gora je, s druge strane, iznad prosjeka sa 46 bodova i čini se da je zemlja postala uzor u regionu.
Zapravo, moram da kažem da ne treba da se zadovoljavamo samo brojkama. U Crnoj Gori imamo političku krizu nakon promjene vlasti i stanje u zemlji ne odražava rejting. Ipak, Crna Gora je uspjela da unese neke izmjene u Zakon o informisanju. Ovo želim da istaknem, jer je do tih promjena došlo nakon dugih i upornih napora prethodne vlasti da ograniči slobodu informisanja i ograniči prostor za nezavisni nadzor. Još jedno poboljšanje jeste to što je crnogorska vlada prvi put objavila informacije o javnoj potrošnji. I to omogućava nadzornim organima da budu mnogo nezavisniji nego ranije.
Albanija je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja je zabilježila pad u Indeksu percepcije. Šta je razlog?
Tačno je da je Albanija pala za jedan indeksni bod u odnosu na prošlu godinu. Ali padovi ili povećanja za jedan poen u odnosu na prethodnu godinu nisu razlog za brigu ili ponos. Ipak, upadljivo je da je Albanija napredovala samo za dva indeksna poena za deset godina.
Dakle, Zapadni Balkan je korumpiran, ali iz EU se i dalje slivaju milioni evra. Da li EU ima prave mehanizme za kontrolu korištenja sredstava i jačanje borbe protiv korupcije?
Evropska unija ima mnogo alata za kontrolu korišctenja sredstava, ali postoje i neke slabosti, jer imamo mnogo situacija u kojima se evropska sredstva ne troše na odgovarajući način, uključujući i neke zemlje EU. Ali što se tiče Zapadnog Balkana, mora se reći da su Vlade prvenstveno odgovorne za to kako troše svoj novac. A EU nikada neće biti voljna da preuzme zemlje Zapadnog Balkana dok ne pronađu načina da efikasno kontrolišu korupciju.
Lidija Prokić je koordinatorka odeljenja za istočnu i jugoistočnu Evropu u organizaciji „Transparensi internešenel“.
Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.