Zelenskog očekuju na samitu EU

Poslije posjete Velikoj Britaniji i večernjeg susreta s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Parizu, ukrajinski predsjednik se ovo četvrtka 9. februara očekuje u Briselu. Planirano je da Volodimir Zelenski govori pred Evropskim parlamentom i bude gost na samitu 27 šefova država i vlada Evropske unije.

U odjeljenju za protokol Evropskog savjeta, uoči neočekivane posjete ukrajinskog predsjednika vladala je izuzetna užurbanost. Zelenski je tek drugi put napustio zemlju od ruskog napada i njegov boravak u Briselu nosi sa sobom velike logističke i bezbjednosne izazove. Naposletku, rusko rukovodstvo je odmah nakon početka rata navelo da je uklanjanje Zelenskog jedan od ratnih ciljeva.

Predsjednik, koji je vjerovatno najprije vozom otputovao u Poljsku, a odatle avionom u Veliku Britaniju, Francusku i Belgiju, ima mnogo tjelohranitelja. Njegov plan puta i posjeta, kao i satnica, u strogoj su tajnosti.

Najprije SAD, onda Evropa

Uoči Božića Volodimir Zelenski je iznenada otputovao u Vašington. Tamo je govorio u Kongresu i razgovarao s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Bajdenom. Tada je prvi put od početka ruske invazije napustio zemlju. Bilo je jasno da se posjetom ukazuje poštovanje Sjedinjenim Američkim Državama kao najvećem pomagaču i finansijeru odbrane Ukrajine od ruskog napada.

Evropskom turnejom Zelenski pokazuje svoju privrženost, a možda i zahvalnost za isporuke oružja, za humanitarnu pomoć i zbrinjavanje izbjeglica, kao i za spremnost Evropske unije da otpočne pristupne pregovore s Ukrajinom. Radi se više o simboličnoj posjeti – Zelenski je do sada bio uključivan posredstvom video-linka na svaki samit EU od februara. Ne očekuju se konkretni zaključci, EU će ponovo obećati Ukrajinu svu pomoć protiv Rusije, koliko god vremenski ona bude potrebna.

Sljedeći cilj su avioni

Pošto Njemačka poslije dužeg oklijevanja hoće da omogući isporuku tenkova Leopard 1 i Leopard 2 do kraja godine, sada počinje nova diskusija. Radi se o borbenim avionima zemalja Sjevernoatlantskog pakta. U Velikoj Britaniji je Volodimir Zelenski tražio od zapadnih partnera da isporuče moderne borbene avione. 

Britanska vlada je potvrdila da se u Velikoj Britaniji već obučavaju ukrajinski piloti. Predsjedniku Donjeg doma parlamenta Zelenski je poklonio pilotski šlem sa natpisom: „Imamo slobodu. Dajte nam krila da je branimo.“ Zelenski je rekao da zato moli da im isporuče avione. I na samitu u Briselu ukrajinski predsjednik će zatražiti više oružja i brže pristupanje Evropskoj uniji.

Prošle nedjelje je Evropska komisija otputovala u Kijev da bi i formalno započela pristupne pregovore. Nisu dogovoreni konkretni datumi i rokovi. EU ima stav da Ukrajina prethodno mora ispuniti niz uslova, posebno u oblasti borbe protiv korupcije.

Prošlog proljeća je Ukrajina zajedno sa Moldavijom po ubrzanom postupku dobila status kandidata. Malo koji diplomata u Briselu može da zamisli pristupanje Ukrajine Uniji sve dok traje invazija i Rusija drži pod okupacijom dijelove zemlje. Međutim, postoji i izuzetak: Kipar je 2004. postao punopravni član Evropske unije iako je, protivno međunarodnom pravu, sjever te mediteranske ostrvske države okupirala Turska.

EU želi da poveća pritisak na Rusiju

Na samitu će evropski lideri čvrsto obećati ukrajinskom predsjedniku da će zaplijenjena imovina Ruske državne banke biti upotrijebljena za obnovu Ukrajine. Neke članice EU još uvijek imaju pravne nedoumice.

Evropska unija se zalaže za otvaranje posebnog odjeljenja za ruske ratne zločine pri Međunarodnom sudu u Hagu. Još prije prve godišnjice početka ruske invazije, EU želi da uvede deseti paket sankcija protiv Rusije. Radi se o pooštravanju postojećih sankcija i njihovom boljem sprovođenju.

Prema procjeni poslanika Evropskog parlamenta iz stranke Zelenih Rasmusa Andersena, njemačkom kancelaru Olafu Šolcu je stalo do toga da na samitu povrati izgubljeno povjerenje. Andresenova partija je u „semaforskoj“ koaliciji s njemačkim socijaldemokratama i liberalima, a on smatra da sada, kada Njemačka Ukrajini isporučuje tenkove, kancelar Šolc mora da se razvije u evropskog lidera: „On nije dorastao velikim očekivanjima od Njemačke. Mora da prestane da bude kočničar i da postane graditelj mostova." 

Migraciona politika u drugom planu

Ostale teme su potisnute u pozadinu posjete ukrajinskog predsjednika Briselu. Jedna od njih je i migraciona politika Evropske unije. Zemlje-članice EU nisu se od migracione krize iz 2015. i 2016. dogovorile o novim pravilima za dodjelu političkog azila, o solidarnoj raspodjeli izbjeglica ili o bržoj deportaciji onih kojima je odbijen zahtjev za azil. Broj izbjeglica iz Sirije, Iraka i Avganistana kao i iz cijelog regiona je u porastu i to će dovesti do nove dinamike u raspravi.

Prema već formulisanim dokumentima za samit, u koje DW ima uvid, debata će se usredsrediti na bolju zaštitu spoljnih granica Unije, dakle na vraćanje migranata koji su ilegalno ušli na teritoriju EU. Osim toga, mora se realizovati bolja saradnja sa zemljama porijekla odbijenih podnosilaca zahtjeva za dodjelu političkog azila. Evropska komisija preporučuje da se kao sredstvo pritiska upotrebi i pomoć u razvoju, sporazumi o trgovini i viznom režimu.

„Nipošto ne mislimo da treba upotrijebiti polugu politike pomoći u razvoju ili trgovinsku politiku“, kaže njemačka državna ministarka za evropske poslove Ana Lirman. Austrija i druge države su uoči samita tražile više novca za dodatnu izgradnju graničnih žičanih ograda. Zbog protivljenja Njemačke samit to vjerovatno neće odobriti. Ostaće pomoć u finansiranju graničnih postaja i u tehničkom nadgledanju granice.

U Njemačkoj se u međuvremenu mnogi gradovi i opštine žale da uz ukrajinske izbjeglice ne mogu da pronađu pristojan smještaj i za sve veći broj migranata. Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer namjerava da tokom mjeseca organizuje drugi po redu njemački samit o migraciji i ukazuje na napore EU da pokrene reformu migracione politike.