Zelenski u Varšavi

Do sada je za ukrajinskog predsjednika Zelenskog Poljska bila stanica na proputovanju za Vašington, London, Pariz ili Brisel.

Danas je on u pratnji supruge Olene doputovatao u prvu zvaničnu posjetu Varšavi od početka napada Rusije na Ukrajinu. „Zelenski će se zahvaliti Poljskoj“, to su naslovi i listova bliskih vladi i onih sklonih opoziciji.

Jaki simboli

Političar opozicione građanske koalicije Pavel Kaval kaže:”Posjeta će imati simboličku i praktičnu dimenziju”. Za njega je simbolična dimenzija veoma važna. Ovaj bivši ministar spoljnih poslova dodaje da se u Poljskoj desio pravi “humanitarni ustanak” jer su Poljaci od prvog trenutka pokazali izuzetnu spremnost da pomognu. "Možemo stvarno da budemo ponosni na to, jer je ta pomoć istorijski jedinstvena”.

Zaista su razmjere poljske pomoći Ukrajincima do sada nezabilježene u istoriji zemlje. Prema podacima Instituta za svjetsku privredu iz Kila, poljska pomoć je do februara ove godine iznosila 3,6 milijardi evra. Poljska je na petom mjestu po obimu ponoći, a ispred nje su SAD (73,1 milijardi evra), EU (29,9 milijardi evra),Velika Britanija (8,3 milijardi evra) i Njemačka (6,1 milijardi evra). A što se tiče vojne pomoći samo su Amerikanci i Britanci ispred Poljaka koji su izdvojili 2,4 milijarde evra.

Ukrajinci dočekani raširenih ruku

Prema podacima poljske pogranične službe ukrajinsko-poljsku granicu je u proteklih 13 mjeseci prešlo skoro 11 miliona osoba sa ukrajinskim pasošem. U istom periodu devet miliona ih se vratilo u Ukrajinu. Izbjeglice koje su ostale u Poljskoj dobile su istu socijalnu zaštitu i pomoć kao poljski državljani. Smješteni su u poljskim porodicama ili kod ukrajinskih poznanika koji već žive u Poljskoj. Poljske humanitarne organizacje i civilno društvo su odlično obavili zadatak. 

Politička podrška Varšave 

Poljski premijer Mateuš Moravjecki je tri nedjelje poslije početka rata otputovao u Kijev. Predsjednik Poljske Duda je sa svojim baltičkim kolegama u aprilu 2022. posjetio oslobođene ukrajinske gradove, a među njima i Buču, gdje su dokumentovani prvi ruski ratni zločini. Duda je u prvoj godini rata četiri puta posjetio Ukrajinu.

Varšava je poslala svoje tenkove sovjetske proizvodnje T-72 i vršila je pritisak na Njemačku i druge zapadne zemlje da brže isporuče oružje ugroženoj zemlji.

Slično je bilo sa odlukom Poljske da pošalje svoje avione MIG-29. Aerodrom Jasionka kod Žešova postalo je glavno mjesto distribucije vojne pomoći za Ukrajinu. Podrška Ukrajini u Poljskoj ne jenjava, a kritika isporuke oružja stiže samo sa krajnje desnice. Ipak, odnosi Varšave i Kijeva nisu lišeni problema.

Ukrajinsko žito ljuti poljske seljake

Zbog ruske blokade ukrajinskih crnomorskih luka ukrajinski kukurz i pšenica bi trebalo da se izvoze preko poljskih baltičkih luka. Jedan dio tih žitarica je dospio na poljsko tržište, što je dovelo do dramatičnog pada cijena. Poljska vlada je reagovala tek kada su bijesni seljaci blokirali saobraćajnice. Sa predstavnicima poljoprivrednika je postignut sporazum, ali protesti i dalje traju. Poljski premijer Mazovjecki najavio da će sa Zelenskim razgovarati o ovom problemu.

Poljski vicepremijer i ministar poljoprivrede Henrik Kovalčik u jeku afere oko ukrajinskog žita, koje je dobrim dijelom umjesto u Africi završilo u Poljskoj i na tržištima Evropske unije, podnio je danas ostavku.

„Podnio sam ostavku na funkciju ministra poljoprivrede i razvoja sela kada sam vidio da osnovni zahtjev poljskih poljoprivrednika Evropska komisija neće ispuniti. Umjesto toga EK je objavila prijedlog da se produži bescarinski uvoz žitarica iz Ukrajine na slijedećih godinu dana, a stupa na snagu juna ove godine", obrazložio je na konferenciji za novinare Kovalčik zašto podnosi ostavku.

Kovalčik je prije ostavke obećao da će poljska vlada izdvojiti nešto više od dve milijarde evra da pokrije poljskim ratarima gubitke zbog destabilizacije tržišta izazvanog ukrajinskim žitaricama. On će ostati na funkciji vicepremijera, a novi ministar poljoprivrede trebalo bi da postane šef Odbora za poljoprivredu i razvoj sela u Sejmu poljskog parlamenta Robert Telus.  

Ukrajina kao predizborna tema?

Oko milion Ukrajinaca u međuvremenu žive u Poljskoj, mnogi studiraju ili rade. Još prije rata u Poljskoj je bilo stotine hiljada ukrajinskih radnika. U poljskim medijima upozoravaju da bi prisustvo Ukrajinaca u Poljskoj moglo postati tema predizborne kampanje ako se ekonomska situacija pogorša.

U nacionalističkoj desničarskoj štampi mogu se pročitati naslovi kao što je: “Ovo nije naš rat”. Političar Koval smatra da je vrijeme za poljsko-ukrajinski sporazum po uzoru na sporazum između Francuske i Njemačke iz 1963 koji je stvorio čvrste strukture saradnje i omogućio razmjenu mladih ljudi.

Teška istorija

Iznad odnosa dvije zemlje kao mač visi teška prošlost. Izbijanje rata je potisnulo te teme, ali one nisu zaboravljene. U martu 1943. ukrajinski nacionalisti su u Voliniji, koja je prije Drugog svjetskog rata pripadala Poljskoj, napali poljske porodice s ciljem da ih protjeraju i unište, kako bi stvorili uslove da poslije njemačkog povlačenja to postane dio Ukrajine. Poljski izvori to nazivaju „etničkim čišćenjem“ u kojem je stradalo 100 000 Poljaka.

Poljske akcije odmazde su odnijele 20 000 ukrajinskih života. Posle Drugog svjetskog rata Sovjetski Savez je prinudno prekrojio granice, sukob se nastavio u jugoistočnoj Poljskoj u oblasti Beščadi. 1947. su sve ukrajinske porodice protjerane na zapad i sjever Poljske, a njihova sela i crkve uništeni.

Do danas je ukrajinski nacionalistički vođa Stepan Bandera jabuka razdora među komšijama. Za mnoge Ukrajince je on bio borac za slobodu, dok ga mnogi Poljaci posmatraju kao ratnog zločinca.

Opozicioni političar Pavel Koval smatra da će Zelenski u vezi sa tim pitanjem nešto uraditi. Ovaj političar vjeruje da Bandera nije glavni junak za današnje Ukrajince, već branioci Mariupolja i Bahmuta.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu