Zašto korona teže pogađa žene
5. maj 2020
Sretna okolnost za Audrey Lebeau-Livé? Zahvaljujući dugmetu koji joj omogućuje da na slušalicama isključi svoj ton, ona jednim uhom prati audio/video konferenciju a drugim osluškuje kako njena kćerka u susjednoj sobi preko kompjutera drži referat. Ako sve teče po planu, u prilici je i da stavi veš u mašinu.
Otkako je Francuska sredinom marta uvela ograničenje kretanja i privremeno zatvorila škole, Lebeau-Livé, poput mnogih roditelja širom svijeta, mora istovremeno raditi i brinuti se za djecu. „Osjećate se kao da ne možete svima udovoljiti. Šta god uradite kao da nije dovoljno", kaže Audrey Lebeau-Livé.
Ona i njen suprug obično dijele kućanske poslove. Sada, na primjer, mora spremati ručak, dok u normalnim vremenima svi jedu u kantini. "Dodatni posao često ostaje na majkama", kaže Lebeau-Livé i smije se, iako joj nije do smijeha. "Osjećam se krivom ako to ne uradim." Njen muž nije takav. Uradi što može, što ne može – ostavi.
Žene se moraju više dokazivati
Lebeau-Livé smatra da to ima ima veze s činjenicom da se žene i dalje moraju više dokazivati, posebno ako su na vodećoj poziciji. Ona je šefica malog tima na Institutu za nuklearnu sigurnost i zaštitu od radioaktivnog zračenja (IRSN), smještenog u blizini Pariza. Njena kritika: Ljudi koji donose odluke o tome da se radi od kuće i koji uvode zabranu kretanja uglavnom su muškarci i nedostaje im ženska perspektiva.
Terapeutkinja iz Berlina Hannah Elsche, koja uz pomoć umjetnosti liječi ljude, slično gleda na stvari. Poput Audrey Livé, i ona ima troje djece i bila je prisiljena produžiti roditeljski dopust zbog korona-krize. "Trenutno mnoge žene više brinu o djeci jer muškarci zarađuju više", kaže Elsche. Njenog muža poslodavac nije ni pitao hoće li tokom korona-krize i on voditi brigu o djeci kod kuće.
Za ono što neki smatraju "luksuznim” problemom za Catrionu Graham su "stereotipi koji dovode do seksizma i nejednakosti." Upravo u kriznim vremenima mnogi u ovoj podjeli uloga među polovima vide jednu vrstu sigurnosti, kaže Catriona Graham, koja radi za European Women's Lobby, organizaciju koja se bori za interese žena.
Kritički preispitati podjelu uloga
Uobičajeni stereotipi o podjeli uloga između žene i muškarca uključuju i to da se žene više brinu o djeci i domaćinstvu, eventualno i o starijim članovima porodice. Prema informacijama UNICEF-a, žene su prije korona-krize tri puta više od muškaraca obavljale neplaćene poslove njegujući članove porodice. UN je objavio da se ovakva vrsta rada "eksponencijalno" povećava.
Samohrane majke naročito su pogođene ograničenjima kretanja usljed epidemije koronavirusa. 85 posto onih koji sami brinu o svom djetetu su žene. Prije nekoliko godina Laurence Helaili-Chapuis iz Dublina osnovala je grupu s ciljem pružanja podrške tim majkama. Mnoge žene su je sada kontaktirale, jer se nalaze "u teškoj situaciji", kaže Helaili-Chapuis. Čak je i kupovina za mnoge od njih komplikovana. Neke su zabrinute i za svoju karijeru.
U krizama jasnija uloga žene
To nije bez razloga. Ujedinjene nacije već upozoravaju da će se ekonomske posljedice krize najviše odraziti na žene. Skoro 60 posto žena širom svijeta radi u neformalnom sektoru, zarađuje manje od muškaraca. One nisu u stanju da imaju uštede kao muškarci i veći je rizik da padnu u siromaštvo.
Istovremeno, žene trenutno najviše rade u trgovinama. U Evropskoj uniji, na primjer, gotovo 80 posto zdravstvenih radnika su žene. Većina zaposlenih u supermarketu, kako prodavačica tako i onih koje održavaju čistoću, su žene. One su, zbog vrste svog zanimanja, više izložene riziku da se zaraze koronavirusom.
Studije, nastale kao rezultat epidemije ebolom pokazuju da su žene u zapadnoj Africi bile izložene većem riziku od zaraze - i zbog toga što su uglavnom one bile te, koje su se brinule o zaraženim.
"Maska 19" kao lozinka
Žene, koje su tokom korona-krize morale ostati kod kuće, suočene su i sa opasnošću unutar četiri zida. "Znamo da je svaka treća žena bila izložena nasilju u najužem krugu porodice”, kaže Austrijanka Evelyn Regner, europarlamentarka (ispred SPÖ) i predsjedavajuća Odbora za ženska prava u Evropskom parlamentu.
S uvođenjem policijskog sata, broj žena koje trpe nasilje je eksplodirao. Prema podacima UN, 75 posto više žena prisiljeno je da se obrati službama za pomoć u Italiji, a pozivi su se udvostručili i u drugim zemljama.
Evelyn Regner također spominje i pozitivne primjere. U Španiji, na primjer, žene mogu dobiti pomoć u apotekama - jednom od rijetkih mjesta u koje im je dopušteno ući za vrijeme policijskog sata - ako upotrijebe lozinku sa kodnim imenom "Maska 19". Farmaceuti na to reaguju i pozivaju policiju.
"Korona-kriza je samo pogoršala situaciju u kojoj se nalaze žene", kaže Evelyn Regner , "bilo da se radi o nasilju, bilo da je riječ o razlici u platama ili teškoj situaciji samohranih majki. "Jer, ono što je ranije bio problem, u krizi dobija razmjere katastrofe."