Zašto kancelar Olaf Scholz oklijeva sa isporukom Leoparda 2?

Kancelar Olaf Scholz (SPD) je nepokolebljiv. Kada je riječ o isporuci borbenih tenkova Ukrajini, uvijek ističe da se njemačka vlada pridržava tri principa: da podržava Ukrajinu što je više moguće, da spriječi direktan sukob između NATO-a i Rusije i da izbjegne jednostrane korake.

Odluke se donose isključivo uz "usku koordinaciju sa našim prijateljima i saveznicima", rekao je Scholz prije nekoliko dana u Berlinu. „Tako da se neće desiti da ishitrene i emocionalne izjave u Njemačkoj ili potreba da se nešto kaže svakih deset minuta dovede do toga da pričamo o tako ozbiljnim stvarima koje se tiču ​​rata i mira, sigurnosti naše zemlje i s tim u vezi i sigurnosti Evrope", bio je jasan njemački kancelar.

Olaf Scholz "ne voli da se objašnjava" i slovi kao tvrdoglav kada izabere svoj put, s kojeg ne želi da skrene. Glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit pojašnjava novinarima postupke svog šefa na ovaj način: „Mislim da većina vas poznaje kancelara i zna da je navikao na pritisak i da ne dozvoljava da ga guraju tamo gdje ne želi, ali i da sve pažljivo vaga i odmjerava. Vi iz iskustva znate da on uzme sebi vremena prije nego što nešto kaže, bez obzira na to da li biste vi to rado željeli čuti - prije ili kasnije." Habestreit dodaje i kako savezna vlada ne isključuje nabavku tenkova Leopard 2. "Samo nije odlučila da li da to sada uradi."

Njemačka kao predvodnik

Paralelno s raspravom o borbenim tenkovima, u Berlinu su predstavljene smjernice SPD-a, u kojem se traži jača liderska uloga Njemačke u svijetu. "Prekretnica u našoj vanjskoj politici - socijaldemokratski odgovori na svijet u prevratu", naslov je dokumenta od 23 stranice, kako je kopredsjedavajući SPD-a Lars Klingbeil objasnio u Berlinu. Polazna tačka je, po njegovim riječima, 24. februar 2022., dan kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu ali i kancelarova izjava da to predstavlja prekretnicu: "Šta ova prekretnica znači sa socijaldemokratske tačke gledišta? Kako se definiše naš odnos sa Rusijom a kako sa Kinom i SAD-om? Kako se samouvjerena i suverena Evropa redefiniše i kakva je uloga Njemačke u ovom svijetu koji se brzo mijenja?"

Liderstvo nema nikakve veze sa tenkovima

Još prošlog ljeta je ko-lider SPD-a pozvao Njemačku da preuzme "snažniju lidersku ulogu". Očekivanja od Njemačke su velika, odgovornost stalno raste i na to moramo dati odgovor. "U ovom dokumentu vrlo jasno kažemo da je vrijeme da se odreknemo suzdržanosti koja postoji decenijama, da za komadić odustanemo od nje i snažnije preuzmemo vodeću ulogu."

Klingbeil je rekao da on i kao predsjednik SPD-a također vrši pritisak. Ali svako ko misli da je liderstvo sinonim za isporuku borbenih tenkova, biće razočaran. "Ono što neću dozvoliti je da mi poslije kažu da takvu politiku zasnivamo na pitanju oružja, odnosno vojnog materijala", rekao je on.

"Niko ne želi da mi istupimo kao gorile", kaže Sönke Neitzel, vojni istoričar i profesor vojne istorije tokom gostovanja na njemačkoj televiziji. "Ali Njemačka ima odgovornost i mislim da tu možemo učiniti više.

U sjenci SAD

Kurs suzdržanosti Olafa Scholza, po pitanju isporuke oružja Ukrajini, ima široku podršku u SPD-u. „SPD stoji iza kancelara i kursa koji on zastupa", naglašava stalno Lars Klingbeil. Preuzimanje liderstva se u dokumentu SPD-a ne definiše kao jednostran čin. „Liderstvo ne znači staviti se iznad drugih. To za nas znači kooperativan stil vođenja“, naglašava Klingbeil.

Ono što Klingbeil kaže ne odnosi se samo na međunarodne političke dogovore. Ured kancelara i centrala SPD-a također sarađuju. Olaf Scholz nikada ne donosi odluku bez uključivanja SPD-a. Stalno koordinira sa rukovodstvom stranke, odnosno sa Larsom Klingbeilom i kopredsjedavajućom Saskiom Esken.

Moćan faktor je i poslanička grupa SPD-a u njemačkom Bundestagu, koju vodi Rolf Mützenich. Dok su Esken i Mützenich obično lijevo krilo partije, Klingbeil i Scholz spadaju u desno krilo. Desno u smislu nedogmatično, realno i pragmatično.

Okretanje od Rusije

Lijevo krilo je uvijek bilo veoma uticajno u SPD-u. Upravo su to one socijaldemokratske snage, koje su tradicionalno mirovni političari. Dobri odnosi sa Rusijom za njih su bili sami po sebi razumljivi sve do 24. februara 2022. godine, kada je mirovni poredak u Evropi bez Rusije bio nezamisliv.

„Promjene kroz zbližavanje“ i kasnije „Promjene kroz trgovinu" bili su vodeće krilatice njihove politike. Pretpostavljalo se da dobri odnosi mogu uvezati Rusiju, pa čak i uticati na nju i promijeniti je. "Bila je to greška", priznao je Lars Klingbeil kao jedan od prvih njemačkih socijaldemokrata - nakon ruskog napada na Ukrajinu.

Diplomatija umjesto oružja

Zagovornici „anti-militarističke“ političke linije, usmjerene na mirovne inicijative i dalje su jaki u SPD-u. Nakon posljednjih saveznih izbora u Njemačkoj, mnogi mladi socijalisti prešli su u poslaničku grupu SPD-a i sada su velika podrška Rolfu Mützenichu.

Scholz to zna a zna to i Klingbeil, koji želi novi kurs, ali to je veliki posao jer u novi kurs mora uvjeriti mnoge SPD-ovce. A za to treba vremena. Nije bez razloga što se o novoj strategiji vanjske i sigurnosne politike glasa tek krajem godine na Kongresu SPD-a.

Scholz mora imati obzira prema SPD-u

Kod Olafa Scholza postoji još jedan faktor koji igra važnu ulogu. 2019. on je želio postati predsjednik SPD-a, ali delegati za njega nisu glasali. Scholz je socijaldemokratski veteran i dobro poznaje svoju stranku. U politici je decenijama i bio je svjedok mnogih frakcijskih borbi. Politički pad ljudi koji su bili predsjednici ove stranke ali i stranačke veličine, decenijama je bio uobičajen u SPD-u. Uvijek su svrgavani jer je rukovodstvo željelo nešto drugo od onog što je zastupalo lijevo krilo i baza koja je orijentisana više ulijevo.

Olaf Scholz nikada nije bio jedan od omiljenih stranačkih funkcionera i uvijek je imao loše rezultate kada se izglasavao kadar na visoke stranačke funkcije. Poštovanje je stekao svojim uspjesima kao šef vlade u Hamburgu i pobjedom na saveznim izborima. Ali to ne znači da on može predstavljati i provoditi političku liniju, koja se kosi sa kursom stranke.

Gdje su tu građani?

Scholz također pazi na svoje glasače. "Većina građana podržava izbalansiran kurs njemačke vlade, koja pažljivo i odmjereno priprema odluke", rekao je on. "Znam da savezna vlada koju vodim za svoje odluke ima podršku velike većine građana."

Da li je to zaista tako? Institut za istraživanje javnog mnijenja infratest-dimap u ARD-anketama neprestano pita građane šta misle o isporukama oružja Ukrajini. Na pitanje o isporuci Leoparda 2, 46 posto građana je trenutno za, a 43 posto je protiv. Među pristalicama CDU-a iCSU-a, 66 posto njih bilo je za isporuke borbenih tenkova, a 29 posto protiv. I kod simpatizera Zelenih je zabilježen sličan rezultat: 61 posto ispitanih je bilo za isporuke a 21 posto protiv. Kod pristalica SPD-a ovaj omjer je glasio: 49 naprema 40, a kod birača FDP-a 48:48 posto. Dakle, Scholz ima na umu prije svega vlastite glasače.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu