Završnica suđenja Šešelju

Završne argumente haški tužioci će obrazlagati i sljedeća dva dana, a optuženi Šešelj, u svojstvu zastupnika sopstvene odbrane, iznijeće svoje završne riječi sljedeće sedmice.

Lider srpskih radikala je u pritvoru Međunarodnog suda u Hagu od 24. februara 2003. godine. Optužen je za ratne zločine koji su, po tvrdnji tuzilaštva, počinjeni od 1991. do 1993. godine nad nesrpskim stanovništvom velikih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Vojvodine. Optužnica Šešelja tereti za progone na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, prisilno premještanje i nehumane postupke koji su kvalifikovani kao zločini protiv čovječnosti.

Po osnovi kršenja zakona i običaja ratovanja optužen je za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, razaranje sela i uništavanje vjerskih objekata, te pljačkanje javne i privatne imovine.

„Šešeljevci“ i poziv na rat protiv „istorijskih neprijatelja“

Proces protiv Šešelja počeo je 7. novembra 2007. godine i uz mnoge prekide i pauze traje, evo, već gotovo četiri i po godine. Izvođenje svojih dokaza tužioci su završili u januara 2010. godine, nakon što su ispitali 72 svjedoka. Još deset svjedoka ispitano je na zahtjev sudija.

Osnovna teza tužioca je da je Šešelj odgovoran za osnivanje paravojne formacije Srpski četnički pokret, poznate pod nazivom “šešeljevci”, koji su počinili zločine  nad Bošnjacima i Hrvatima u Bijeljini, Brčkom, Nevesinju, okolini Mostara i širem području Sarajeva.

Posebna tačka optužnice je "govor mržnje". Tužioci smatraju da je on svojim govorima uoči ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a posebno za vrijeme tih ratova, ne samo podsticao, nego "fizički počinio" progone, deportaciju i prisilna premještanja stanovništva. Koristio je svaku priliku – o tome su tužioci predočili sudskom vijeću veliki broj video snimaka – da poziva Srbe na jedinstvo i direktno ih huškao na rat protiv “istorijskih neprijatelja”, a to je značilo protiv Bošnjaka i Hrvata.

“Tužioci su citirali Šešeljeve prijetnje da će se Srbi “osvetiti muslimanskim dušmanima”, a Hrvatima će “ispostaviti račune za žrtve iz I. i iz II. svjetskog rata” i “svetiti im se tamo gdje su najslabiji”. Takvim govorima Šešelj je, tvrdili su tužioci, stvarao okolnosti za izazivanje nasilja i direktno podsticao na zločine.

Vrijeđanje i prijetnje da će tužiti sve sudije i tužioce

Šešelj je na kraju prvog dijela suđenja izjavio da tužioci ništa nisu dokazali, pa neće ni izvoditi dokaze u svoju odbranu, nego će samo održati završnu riječ.

Unakrsno ispitivanju svjedoka tužbe i konferencije o stanju postupku Šešelj je koristio da vrijeđa i sudijsko vijeće i institucije Haškog tribunala i prijetio da će, pošto se postupak protiv njega završi, tužiti sve sudije i tužioce, pa čak i Ujedinjene nacije i tražiti milionsku odštetu zato što su mu navodno ugrožavana ljudska prava.

Od prošle godine Šešelj ima izvjesnih zdravstvenih tegoba. Ovih dana optužio je američke, britanske i francuske tajne službe da modernim elektronskim sredstvima spolja ugrožavaju njegovo zdravlje i pokušavaju ga ubiti, kako bi spriječili pobjedu, njegovu i njegovih radikalskih pristalica na izborima u Srbiji.

Tužioci imaju na raspolaganju deset sati da izlože svoje završne argumente o Šešeljevoj krivici. Za to će im biti potrebna tri zasjedanja, odnosno tri radna dana. U sljedeći ponedjeljak isto toliko vremena – dakle deset sati – imaće na raspolaganju za završnu riječ i optuženi Šešelj kao zastupnik sopstvene odbrane.

Sudije će se potom povući na vijećanje da bi još jednom proučili sve što su u četverogodišnjem postupku predočili i tužba i odbrana. Njihovu odluku, to jest izricanje presude, ne bi trebalo očekivati prije jeseni ove godine.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Marina Martinović