Završava li se era premijera Borisova?

Da se kvalitet demokratije mjeri brojem izbora, Bugarska bi ove godine stajala izvrsno. U nedjelju (11. juli) ponovo se bira parlament, nakon što izbori od aprila nisu iznjedrili vladajuću koaliciju. U septembru Bugari biraju i predsjednika.

Prošle nedjelje su bili i lokalni izbori u Blagoevgradu na jugozapadu zemlje, a opozicija se nada da su oni vijesnik promjena. Naime, tamo će novi gradonačelnik biti Ilko Stojanov iz protestne partije „Ima takvih ljudi“ koju predvodi televizijski voditelj i šoumen Stanislav Slavi Trifonov.

Ta stranka je, iako nedavno osnovana, u aprilu osvojila 17,4 odsto glasova i tako pomrsila konce konzervativnoj partiij GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova. U parlament su ušli i „Demokratska Bugarska" (9,3%) i „Uspravi se! Mafija napolje!" (4,6%). Oni su profitirali od masovnih protesta prošlog ljeta, kada su građani prebacivali Borisovu korupciju i veze sa mafijom.

No niko nije mogao da formira većinu, pa se zato izbori u nedjelju ponavljaju.

„U igri je ni manje ni više nego pitanje kako može da se provede promjena vlasti nakon skoro dvanaestogodišnje vladavine premijera Borisova“, kaže nam Vesela Černeva, direktorka Evropskog savjeta za međunarodne odnose u Sofiji.

„Radi se o prelasku iz Borisovljeve stabilokratije – lične vladavine obilježene ekonomskom i spoljnopolitičkom stabilnošću, ali i korupcijom i zloupotrebom moći – na reformsku vladu“, dodaje Černeva.

Izbori u znaku protesta

U Bugarskoj u kampanji skoro nikakvu ulogu ne igra poražavajuća situacija sa vakcinacijom protiv korone, gdje je zemlja na samom začelju EU. U žiži su teme poput korupcije, reforme pravosuđa, zaštite životne sredine, kao i odsustvo državnog plana kako i gdje da se upotrijebe pare iz fonda EU za jačanje ekonomije nakon udara pandemije.

Spoljnopolitički, opet se priča o ruskom uticaju, ali i o identitetu, jeziku i navodnoj „krađi istorije“ od strane Makedonaca. Zvanična Sofija i dalje blokira početak pregovora Skoplje sa EU. Razrješenje je ostavljeno za dane poslje izbora.

„Izbori su sasvim u znaku protesta protiv Borisova", kaže Parvan Simeonov, direktor bugarske podružnice instituta za istraživanje javnog mnjenja Galup.

Prije godinu dana su izbili masovni protesti u Sofiji i drugim gradovima. Građani su tražili ostavke Borisova i njegovog republičkog tužioca Ivana Geševa, prebacujući im korupciju, političku bahatost i rušenje pravne države.

Predsjednik zemlje Rumen Radev – stari politički protivnik Bojka Borisova – isposlovao je da zemlju poslije aprilskih izbora vodi prelazna Vlada koja od tada pronalazi dokaze za korupciju bivših vlasti. Navodno su samo za opravke u akumulacionim jezerima stotine miliona evra nestale u nepoznatom pravcu.

Prelazni ministar unutrašnjih poslova Bojko Raškov tvrdi da je protestni pokret stavljen na mjere prisluškivanja, i to po naređenju tužioca Geševa. Kao povod iskorišćena je tobožnja sumnja da se protestima planira „prevrat“.

Omladina se zainteresovala za politiku

Predstavnici demonstranata stoga traže da se formira anketni odbor, možda i povede sudski proces protiv Borisova. „Najvažniji faktor izbora jesu upravo protesti, krcati emocijama, i visok stepen politizacije prevashodno omladine koji je iz toga proizišao", dodaje Parvan Simeonov.

Iako misli da je duh vremena na strani novih, protestnih partija, a da će birači još žešće kazniti i Borisovljeve konzervativce i socijaliste, Parvan Simeonov kaže da je „nejasno" da li protestne stranke mogu da iznjedre parlamentarnu većinu i funkcionalnu vladu.

„Borisova ne treba otpisivati! Već je 2013. bio u sličnoj situaciji, pa je poslije godinu dana ponovo bio u sedlu. Njegova stranka GERB je proteklih godina faktički bila državna partija, i još je jaka na lokanom nivou, u državnoj upravi i privredi“, dodaje Simeonov. „Doduše, istrošio se domaćinski stil politike Bojka Borisova."

Čak i ako Borisov definitivno ode u opoziciju, Vesela Černeva ne očekuje odmah med i mlijako. „Prelazak u post-Borisov eru biće obilježen nestabilnošću i promjenama većine u parlamentu. Poslije dvanaest godina Borisova, to je neophodno kako bi se pokrenule reforme."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu