Završena obnova Ferhadije

Predstojeći Bajram za muslimane u Banjaluci posebno je značajan s obzirom da ga nakon 22 godine dočekuju u obnovljenoj Ferhadiji. Obnova je počela 2005. godine čemu je prethodilo polaganje kamena temeljca 2001. godine kada je uslijed nereda Murat Badić iz Cazina podlegao povredama. Za Muharema Avdagića Ferhadija ima posebno mjesto s obzirom da je odrastao pored nje.

„Ja sam uz ovaj objekat od 1941. godine. Preko puta je bila očeva obućarska radnja i onda možete misliti šta znači ova obnova za mene, ne samo za mene već za cijelu sredinu. Ja sam prve turiste uveo 1961. godine u Ferhadiju s obzirom da je ključ bio kod mog oca u radnji“.

Ostali još završni detalji

Obnova Ferhadije bio je težak posao i odvijao se u nekoliko faza. Prva faza je bila uopšte pronalazak kamena nedaleko od Banjaluke na jednoj obližnjoj deponiji a dio materijala pronađen je i u Vrbasu kod Karanovca, desetak kilometara od Banjaluke. Armin Džindo građevinski stručnjak koji je cijelo vrijeme pratio radove na Ferhadiji kaže da su radovi završeni, osim sistnih završnih detalja.

„Radovi s završeni, ima još nekih detalja da se završe ali to je u principu to. Trebaju svi da budu zadovoljni. Ovo nije samo vjerski objekat, ovo je i istorijski, kulturno i umjetnički objekat. Banjaluka dobija jedan punkt, ako ništa drugo sjesti, stati,fotografisati… Na svim razglednicama Banjaluke dominirale su tri četiri stvari među kojima je Ferhadija bila neizostavna“, kaže Džindo.

Unutrašnjost Ferhadije takođe je završena oslikavanjem koje su radili umjetnici iz Sarajeva i Turske. Dominiraju crvena, žuta i zelena boja ali neki dijelovi na kupoli i zidovima ostali su namjerno neobojeni i nezavršeni kako bi se vidjela razlika između starog i novog.

„Meni to puno znači iako nisam iz Banjaluke. Ovdje sam se udala, inače sam iz Sanskog Mosta, to mi je nešto najveće u životu. Dočekala sam da ovdje mogu Bogu da se molim“, kaže Fata Dedić.

„Ovo smo čekali toliko godina i dočekali....biće vjernika više, obnovljena je sada, to nam je bila životna želja da se napravi“, priča Rasema Bilić.

“Ramazan dočekujemo draga srca”

Na molitvu u Ferhadiju došao je veliki broj vjernika iz mnogih gradova. Zadovoljstvo nije krio ni glavni imam Ferhadije Vahdet ef. Alemić koji je pozdravio vjernike, čestitao im mjesec ramazana uz želju da u miru dočekaju Bajram.

„Mubarek ramazan svim Bošnjanima ma gdje bili. Svim ostalim vjernicima i dobrim ljudima želimo ugodne trenutke u okviru mjeseca ramazana. Ramazan dočekujemo draga srca a ove godine i u obnovljeno Ferhadiji dočekujemo Bajram. Sada se ponovo pruža prilika da neka srca ponovo uživaju u ljepoti poziva za molitvu. Mi to već javno činimo sa Ferhadije jer ezan smiruje i ujedno objedinjuje ljudske potrebe. Tako da svi sa oduševljenjem gledaju na momenat otvaranja njihove ljepotice Ferhadije a što se tiče muslimana, to im je jednostavno ljepota na potrebu duše“, rekao je Alemić.

Ponovo aplikacija za UNESCO

Džindo podsjeća da je otkopavanje temelja vršeno ručno nakon čega su oni učvršćeni s obzirom da su bili dosta oštećeni uslijed eksplozije 1993. godine ali i od starosti. Bilo je bitno kaže Džindo da se ne mjenja struktura s obzirom da je namjera da Ferhadija ponovo aplicira za listu UNESCO-a.

„Nije bilo upotrebe materijala koji se danas koriste, poput cementa i plastike, sve je rađeno metodama koje su korištene kada je Ferhadija prvobirno bila građena, kreč, cigla, vuna i ono što je najbitnije sve je rađeno ručno“, kaže Džindo ističući da se na taj način pokušao što više sačuvati izvorni način gradnje.

U obnovi Ferhadije učestvovali su vijernici, Turska agencija za međunarodnu saradnju, Vlada RS ali još nije poznato koliko je tačno novca utrošeno za njenu obnovu, mada mnogi barataju sa cifrom od 2 miliona evra. Ferhat-pašina džamija izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Ferhadija je jedna od 16 džamija koje su tokom proteklog rata porušene na području Banjaluke, zbog čega se još vodi spor protiv RS, za odštetu „tešku“ 80 miliona evra.