Zapadnom Balkanu trebaju radna mjesta i perspektiva
30. oktobar 2020
Čak 71 procenat mladih iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije razmišljaju da napuste svoje domovine. To je u junu izvjestio „Balkan Barometar" Regionalnog savjeta za saradnju, inicijative za političku koordinaciju saradnje među zemljama jugoistočne Evrope.
Fokus na perspektive mladih
Bio je to razlog da Njemačka, koja u ovom trenutku predsjedava Savjetom EU, fokus svoje balkanske politike usmjeri na perspektive mladih generacija u jugoistočnoj Evropi.
Cilje Evropske unije nije da zaustavi migracije, precizirao je njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas u srijedu na otvaranju onlajn Konferencije o demografiji i mladima na zapadnom Balkanu. Jer, svi slični pokušaji u posljednjih 30 godina su propali, istakao je njemački ministar.
„Ali, mi ne možemo da zatvaramo oči pred ‚odlivom mozgova‘ sa zapadnog Balkana", naglasio je političar njemačkih Socijaldemokrata. Kako bi se to zaustavilo, Mas se zalaže za strategiju u tri koraka: investiranje u budućnost, suočavanje sa konflikatima iz prošlosti i perspektivu punopravnog članstva u EU svih zemalja zapadnog Balkana.
Ne radi se samo o novcu
Kako bi se Zapadni Balkan učinio atraktivnijim, Evropska unija je na raspolaganje stavila oko devet milijardi evra. Ovim novcem bi, prije svega, trebalo da se podrže mala i srednja preduzeća. „To će stvoriti radna mjesta, poboljšati šanse za obrazovanje i participaciju", izjavio je evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelji na jednom panelu sa predstavnicima zapadnobalkanskih zemalja.
Ali, nije samo slab ekonomski razvoj taj koji mlade ljude tjera da emigriraju u zemlje Evropske unije. Prema jednoj studiji Fondacije Fridrih Ebert, objavljenoj 2019. navode se razlozi zbog kojih mladi emigriraju: korupcija, nepotizam i nedostatak jednakih šansi.
Evropska perspektiva
Najbolje rješenje za sve probleme je, prema opštem mišljenju, da se nastavi u pravcu priključenja EU. Hajko Mas je na konferenciji još jednom obećao da će konačno zvanično otvoriti davno obećane pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. „Prije kraja njemačkog predsjedavanja Savjetom EU, želimo da sa Sjevernom Makedonijom održimo prvu konfereciju o pristupanju EU. Takođe, ako okolnosti to budu dopustile, i sa Albanijom", kazao je njemački ministar spoljnih poslova.
Druge zemlje poput Srbije i Kosova bi prvo morale da se oslobode „duhova prošlosti", kako bi u tom smislu postigle napredak. U pogledu briselskih pregovora između ove dvije zemlje, njemački ministar zahtijeva da se što je moguće prije postigne sporazum. „Što prije počnete s tim, utoliko će brže da se otvore EU-perspektive za Kosovo i Srbiju." Isto važi i za Bosnu i Hercegovinu, koja je i 25 godina nakon Dejtona etnički podijeljena zemlja.
Mladi žele riječ
Predstavnici mlade generacije iz država zapadnog Balkana, koji su govorili na konferenciji, zahtijevaju pravo na suodlučivanje. „Želimo da se čuje naš glas", naglasila je Egzona Bokši sa Kosova, koja se u svojoj zemlji angažuje za zapošljavanje i jednake šanse mladih. Međutim, mladi u njenoj zemlji polako gube nadu da će Kosovo nekad postati član Evropske unije.
Ministarka spoljnih poslova Kosova, Meliza Haradinaj, prethodno je podsjetila da je Kosovo jedina zemlja na kontinetnu, čiji građani ne mogu da putuju u zemlje EU bez vize. Ona je zahtijevala od EU da to konačno promijeni.
Trodnevnu onlajn konferencija (28.10. - 30.10.) organizovali su Društvo za jugoistočnu Evropu zajedno sa Aspen institutom iz Berlina i ona dio je zvaničnog programa njemačkog predsjedavanja Savjetom EU.