Zapadni Balkan zajednički protiv terorizma

Austrijski portal Nachrichten.at se osvrće na jučerašnji sastanak šefova država i vlada Zapadnog Balkana i austrijskog predsjednika Heinza Fischera, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i zamjenika predsjednika SAD-a Joea Bidena u Zagrebu. Sastanak se, navodi ovaj portal, održao u okviru hrvatsko-slovenske inicijative "Brdo-Brijuni-proces", a upućena je poruka o pronalaženju "zajedničkih rješenja u borbi protiv uzroka ekstremizma i terorizma".

Kako bi se, piše dalje portal Nachrichten.at, moglo odgovoriti na globalne sigurnosne rizike, dogovoren je i regularni dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU-a i jugoistočne Europe. No, po pitanju izbjegličke krize "koja neke zemlje u toj regiji jako opterećuje, nije bilo konkretnih dogovora. Tusk je istaknuo da se u slučaju izbjegličke krize radi o globalnom problemu. Nije potreban samo angažman Europske unije i Zapadnog Balkana, već se moraju obvezati i Sjedinjene Američke Države, Turska i afričke zemlje, kazao je, prema navodima medija, Tusk nakon sastanka. Prema riječima Joea Bidena, izbjeglička kriza je izazov koji od sviju, pa i od SAD-a, zahtijeva da se tim uhvate u koštac. 'Svi mi moramo više toga učiniti', kazao je zamjenik predsjednika SAD-a."

Budućnost Zapadnog Balkana je u EU

Nachrichten.at dalje u tekstu piše da su na spomenutom sastanku zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu članice EU-a i NATO-a, dobile veliku podršku za njihove aspiracije učlanjenja u te organizacije. "'Budućnost Zapadnog Balkana leži u Europskoj uniji', kazao je Tusk. Europska unija je i dalje obvezna provesti proces proširenja, istaknuo je Tusk. 'To je važno za mir i stabilnost čitave regije', dodao je on. Prema riječima Bidena i vrata NATO-a 'ostaju širom otvorena'. 'Integriranje Balkana u NATO i EU je najbolji put promicanja sigurnosti, stabilnosti i blagostanja', kazao je vicepredsjednik SAD-a. 'Pristupom se od tih zemalja zahtijevaju teške, ali potrebne reforme', dodao je on te je, između ostalog, iskazao podršku SAD-a za pristup Crne Gore NATO-u", piše portal Nachrichten.at.

Sanader žrtva EU standarda za koje se i sam zalagao

Puštanje bivšeg premijera Hrvatske Ive Sanadera na slobodu je tema o kojoj piše list Südwestpresse. List tako pojašnjava da je Sanader nakon pet godina provedenih u zatvoru ponovno na slobodi jer su tri presude protiv njega, kako piše, poništene, kao što je poništena i odluka o pritvoru 62-godišnjeg Sanadera. Podsjećajući na slučajeve za koje su Sanaderu izrečene presude, Südwestpresse ističe da je "slučaj Sanader na Balkanu tada digao prašinu i do danas u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i na Kosovu važi kao simbol za ozbiljnu prepreku ulasku u EU. Bivši hrvatski šef vlade se energično zalagao za pristup Europskoj uniji, ali je onda i sam postao žrtva strogih standarda koje je Bruxelles postavio u ophođenju s javnim novcem. Ako isti standardi važe i za balkanske zemlje, onda se njihove elite moraju plašiti da bi svečanosti tijekom pristupa EU-u mogli pratiti samo preko zatvorskog televizora."