Zapadni Balkan: U paketu ili u regati u EU?
16. februar 2018
Još od 2003. godine postoji obećanje: EU pruža ruku zemljama Zapadnog Balkana za učlanjenje u EU. Ali nekadašnji polet je nestao, sjaj izblijedio. Ko, kada i kako će biti primljen i dalje nije jasno. To je potisnuto u neku daleku budućnost. Odavno je obećanje, dato 2003. u Solunu, prestalo biti vjerodostojno, kaže za DW Gernot Erler, bivši njemački državni sekretar i predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu. Upravo je to ove države napravilo prijemčivim za druge uticaje. "U toj konkurenciji raznih strategija, u prošlosti je bilo pokušaja Kine, Rusije, Turske i arapskih zemalja da prošire svoj uticaj na Zapadni Balkan", rekao je Erler tokom godišnje skupštine Društva za jugoistočnu Evropu u Minhenu. On je pozdravio činjenicu da nova strategija EU za Zapadni Balkan sadrži konkretan akcioni plan, u kojem mogu svi da učestvuju.
Pročitajte i: Zemlje Zapadnog Balkana "nezrele za EU"
Kritičniji je stav Floriana Biebera, profesora Studija za jugoistočnu Evropu iz Graca: "Dobra u postavljanju dijagnoze, loša u davanju prijedloga", rezimirao je on. Strategija je dobra, jer je Evropska komisija po prvi put identificirala probleme na Zapadnom Balkanu. Riječ je o uticaju privatnih interesa u javnom sektoru (state capture), organiziranom kriminalu, korupciji, problemima sa pravnom državom. No strategija je loša jer su prijedlozi "polu-pečeni", smatra Bieber i dodaje: "Odbija se konfrontacija sa onima, koji su direktno izazvali te probleme".
Na potezu su građani Zapadnog Balkana
A to su najčešće vladajuće elite. Bieber upozorava na to da se u realizaciji strategije za Zapadni Balkan fokus ne stavi samo na nju i da se ne zapostave opozicione snage. "Moramo se pobrinuti da opozicija ne uzme antievropski i nacionalistički diskurs", kaže Bieber. Posebno su u opasnosti Kosovo i Srbija: "I to bi bila najveća opasnost da se EU poveže i napravi alijansu sa autokratama u tim zemljama i da istovremeno izgubi opoziciju, koja na demokratski način pokušava da ispolji kritiku."
Pročitajte i: EU i Balkan: Nije to prava ljubav
I poslanik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović vidi veliki problem u vladajućim elitama na Balkanu. Puno je političara "koji apsulutno ne žele u EU, jer će u EU morati imati uređeni sistem, pravnu državu i uređeno društvo. U takvom okruženju oni ne vide svoju šansu", naglašava Juratović, koji odgovornost želi da prebaci na građane Balkana. "Kakvi građani, takva politika - na žalost", dijagnosticira trezveno razvoj situacije na Zapadnom Balkanu ovaj Nijemac hrvatskog porijekla. "Ne želimo kolonije. Želimo partnere u demokratskom smislu".
Za njemačke poslanike u Bundestagu jedno je jasno: U EU smije samo ona država Zapadnog Balkana, koja ispunjava kriterije. Poslanik Zelenih Manuel Sarrazin shvatio je predloženi rok za učlanjenje Srbije i Crne Gore u EU 2025- te godine ne kao čvrsto obećanje, već kao obavezu za lokalne političare da pokažu da do tada mogu da pokažu rezultate."Ako do 2025 nacionalne političke elite ne budu imale rezultate, moraju objasniti svojim biračima, svojim građankama i građanima zašto to nisu uradili, iako su mogli", kaže Sarrazin.
I poslanik CDU Peter Beyer insistira na principu uslovljavanja kao jedinog kriterijuma za učlanjenje. To znači da "se konkretne mjere trebaju realizovati u reformi javne uprave, pravne države, suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije. Moraju se s tim uhvatiti u koštac. Zakoni se ne smiju samo usvajati već i provoditi", ističe Beyer. Pri tome se parlamentima pripisuje veoma važna uloga. "Oni se moraju emancipirati. Oni su zakonodavna vlast i to moraju shvatiti i tako se ponašati". kaže ovaj političar CDU-a.
Michael Schmunk ništa ne drži do tzv. "principa regate", po kojem bi Srbija i Crna Gora prije drugih zemalja trebale ući u EU. Ovaj diplomata je kao predstavnik Njemačke radio u Sarajevu i Prištini, i danas je ekspert za jugoistočnu Evropu u različitim think tankovima. "Za preostale zemlje, posebno Kosovo i Bosnu, u kojima je situacija najkomplikovanija, biće posebno teško da na kraju uspiju u tome da postanu članice EU", kaže Schmunk osvrćući se na nedostatak oduševljenja unutar EU u pogledu daljeg proširenja. Zato Schmunk predlaže da se šest preostalih zemalja Zapadnog Balkana povežu i razviju zajedničku strategiju kako bi pobijedile skepsu koja vlada u EU. "Mislim da bi samo tako - u paketu - postojala šansa da se jednog dana ove zemlje prime u EU."