Zapadni Balkan pati od Miloševićevog otrova

List Die Tagespost u svome subotnjem online-izdanju donosi opsežan intervju s bivšim austrijskim kancelarom Wolfgangom Schüsselom o proširenju Europske Unije. Osvrćući se na činjenicu da sada jedan Austrijanac, Valentin Inzko, upravlja OHR-om, novinar lista Die Tagespost, Stephan Baier, je bivšeg austrijskog kancelara upitao nalazi li se Bosna i Hercegovina već na značajnom putu prema Europskoj Uniji?

Schüssel je odgovorio da će Bosna i Hercegovina jednog dana ući u EU jer je to potpuno razumno, i dodao: "Samo tako će se moći riješiti unutarnje napetosti. Uzmite samo primjer Austrije i Italije: pitanje Južnog Tirola više ne igra nikakvu ulogu, jer više nema granice, jer postoji jedna valuta, jer su jezici priznati. Valentin Inzko, kojega jako dobro poznajem i koji je moj prijatelj, za mene prestavlja jednu od velikih nada za Bosnu i Hercegovinu, zato što zna jezik i što zna strpljivo saslušati, ali i zato što posjeduje odlučnost da, po potrebi, i iskoristi veliku moć Visokog prestavnika, koju su mu osigurale EU i UN." Unatoč jasnoj europskoj perspektivi BiH, Schüssel je rekao i da je za BiH to duži put nego za ostale zemlje koje se trenutačno nalaze u vrtešci za članstvo u EU.

"Dodik garanat za ekonomski napredak Republike Srpske"

Novinar Tagesposta je Schüsselu uputio i pitanje što misli o tome da se trenutačno čini da je među pripadnicima srpskog naroda, kao i u samoj Srbiji, nacionalizam poprilično velik te da postoji neraspoloženje spram susjedima? "Nisam naročito zabrinut, jer se gospodarska situacija u Republici Srpskoj jasno poboljšava, a jasan argument je i što je Dodik na čelu, jedan čovjek koji dolazi iz ekonomskog okruženja," diplomatski je odgovorio Wolfgang Schüssel.

1989. mračna godina za Jugoslaviju

"Je li europska Perspektiva antibiotik protiv trovanja nacionalizmom?" - upitao je novinar Tagesposta bivšeg austrijskog kancelara. "Da, moramo ojačati imunološki sustav," rekao je Schüssel. "Ulaskom u Europsku Uniju, nismo (Austrijanci, op.a.) oslabili, nego smo postali jači. Isto važi i za Hrvatsku, Srbiju, BiH, Makedoniju, Albaniju, Kosovo. Postaješ jači i susrećeš se sa susjedima iz regija na istoj razini te možeš s njima zajedno raditi projekte. 1989. nije samo bila 'annus mirabilis' (godina čuda, lat.) za središnju i istočnu Europu, nego ujedno mračna godina za Jugoslaviju. Otrov koji je Slobodan Milošević sijao 20 godina, djeluje i dan danas. Tu se toliko toga dogodilo, da se ne može reći kako se sve može prešutjeti i prebroditi. Recite to Bošnjacima, koji oplakuju 10.000 mrtvih u Srebrenici, ili Srbima koji su prilikom hrvatskog uzvratnog udarca izgubili svoja ognjišta, ili Albancu s Kosova, koji je dva puta gonjen tamo-amo. To nije nimalo lako. Mi se s lakoćom odnosimo s našom povijesti pomirbe zadnjih 60 godina, ali čak smo i mi kod nekih tema osjetljivi i ne šutimo kad smatramo da nam se događa nepravda," kaže u intervjuu za list Die Tagespost bivši kancelar Austrije, Wolfgang Schüssel.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednik: Mehmed Smajić