Zapadni Balkan: „Brzo otvoriti pregovore“

Aledheid Feilcke, DW: Upravo ste se vratili iz Tirane i Skoplje sa jednog od vaših prvih putovanja u inostranstvo – kakvi su Vam utisci?

Anna Lührmann: Ponijela sam dobre utiske. Namjerno sam otputovala u region ubrzo po stupanju na dužnost da bih podvukla perspektivu pristupa Evropskoj uniji i bila sam veoma radoznala da vidim šta će me tamo dočekati. 

Region nije nekomplikovan. Dan prije Vas, u Tirani je bio turski predsjednik Erdogan. Albanski premijer Rama je pohvalio to što turski predsjednik drži riječ, sugerišući time da je sa EU drugačije. S pravom?

Meni je veoma važno da mi kao Evropska unija držimo riječ datu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Zbog toga bi pregovori o pristupu trebalo da budu otvoreni što prije. Svim snagama se zalažemo da se sa puta uklone posljednje prepreke. Smatram da ćemo tu uskoro uznapredovati.

U Tirani ste naglasili: put integracija vodi preko reformi. Šta ste rekli Vašim sagovornicima? Šta Albanija još mora da učini?

Svi znamo da je članstvo u EU zaista povezano sa mnogim uslovima. Države, kako Albanija tako i Sjeverna Makedonija, postigle su veliki napredak, prije svega na planu reforme pravosuđa i posebno u Albaniji. Zaista je važno da se taj korak reforme pravosuđa nastavi Veting-procesom (provjera stručnosti, integriteta i imovinskih odnosa svih albanskih sudija – prim. red). Za to je potrebna i pomoć opozicije. Pokrenula sam razgovor o tome, ali i generalno čestitala Albaniji na odlučnosti kojom je tokom posljednjih godina provodila reforme.

I u Skoplju se desila zanimljiva koincidencija. Bili ste tamo baš kada je nova vlada stupila na dužnost i ubrzo poslije Vas je u Skoplje stigao novi bugarski premijer. Da li je to značajan uspjeh, nada?

Vrlo je dobar znak to što se nova bugarska i nova makedonska vlada međusobno približavaju. Nadamo da će i postojeće bilateralne teme biti riješene uskoro, u bilateralnom formatu.

Ohrabrujuće signale iz Bugarske je ponešto prigušilo to što su opozicija i predsjednik oštro kritikovali odlučan put novog premijera. Kakvu vrstu podrške nudite Bugarskoj da bi se držala premijerovog kursa?

Mislim da je vrlo važno da mi kao Evropska unija, kao cjelina, a u to spada i Bugarska – držimo riječ datu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Mi smo spremni da pordžimo procese koji moraju da se odvijaju, ali to je u prvoj liniji bilateralni proces, i ja smatram da je jedan od prioriteta nove bugarske vlade i napredovanje sa svojom sopstvenom reformskom agendom. Postoji velika želja da se istorija prepusti istoričarima.

Nadležni ste i za njemačko-francuske odnose. Francuska je proteklih godina gajila rezerve prema procesu integracije Zapadnog Balkana u EU. Vidite li u Parizu promjene kada se radi o tom pitanju?

Da. Francuska je poslala jasan signal programom svog predsjedavanja Savjetom EU, u kojem je jedna od centralnih stvari – pesrpektiva pristupa za zemlje Zapadnog Balkana. Biće održana konferencija za Zapadni Balkan. Macron je u svom govoru u Strazburu još jednom pomenuo temu i pojasnio da postoji ta perspektiva pristupa. Tako gledano, signali iz Pariza su vrlo ohrabrujući.

Kakve nove akcente namjeravate da unesete u politiku  prema Zapadnom Balkanu? Šta hoćete da stavite u prvi plan?

Ja sam državna ministarka za Evropu i klimu. A za novu njemačku vladu je od centralnog značaja da u svim oblastima naše spoljne politike u središtu budu evropska politika i klimatska politika, kako u bilateralnim odnosima tako i u Briselu. I tokom mog putovanja sam vrlo jasno stavila do znanja da ćemo uložiti napore u podršku zemljama Zapadnog Balkana na planu obnovljivih energija, energetske efikasnosti i zaštite prirode. To je upravo i u Albaniji velika tema.

Prethodna njemačka vlada je u regionu kritikovana zbog toga što je polagala na „stabilokrate" i bila manje orijentisana na vrijednosti. Da li ćete tu nešto promijeniti?

Njemačka vlada je jasno rekla da će u središtu našeg djelovanja biti politika koja se rukovodi vrijednostima. I to naravno znači da ćemo jasno ukazati na ono što je loše, ako to postoji, ali i podržati stabilnost i pozitivne procese. Sasvim jasno. Za vrijeme mog putovanja sam se namjerno sastajala, ne samo sa pripadnicima vlasti i opozicije, već i civilnog društva. I to je sigurno stvar koju želimo da nastavimo: saradnja sa civilnim društvom, podrška slobodnoj, nezavisnoj štampi, jer to čini demokratije zaista živim.

Vi hoćete da se založite i za nastavak Berlinskog procesa. Gdje ćete staviti nove akcente kako biste oživjeli taj proces?

Saradnja sa omladinom, sa mrežom mladih na Zapadnom Balkanu, sa kancelarijom „Regional Youth Cooperation", zapravo je predivna stvar. Odatle stalno stižu novi impulsi. I tu vidimo i da je važno da se za mlade ljude u zemljama Zapadnog Balkana otvori perspektiva koja se sastoji i u tome da će za njih postati lakše da i unutar regiona budu pokretljivi  i da unutar regiona imaju šanse za obrazovanje i zaposlenje.  

Neke zemlje su dugom čekanju na putu u EU suprotstavile inicijativu „Open Balkans". Kako nju vidite?

Najprije imam razumijevanje za to da postoji velika želja da se u regionu sarađuje. Istovremeno inicijative koje hoće da jačaju regionalnu saradnju moraju stvarno biti i inkluzivne, znači uključivati u sebe i zemlje poput Kosova. To je za nas centralno. A za to su vrlo podesni instrumenti Berlinskog procesa. U Sofiji je prošle godine već postignuta saglasnost oko zajedničkog tržišta. I to sada valja konačno i provesti u djelo.

Važna tema na Balkanu je hibridno ratovanje, uticaj aktera poput Rusije. Šta činite protiv toga?

Nudimo EU-perspektivu. Za nas je najvažnije da sada moramo da jasno kažemo da su te zemlje dio evropske kuće i da stvarno tu pripadaju. Pa i iz geostrateških razloga. Mnogo govorimo u Evropi baš o evropskom suverenitetu. I ako želimo da budemo suvereni kao Evropljanke i Evropljani, moramo stvarno postići stabilnost i saradnju na Zapadnom Balkanu, koji zapravo već i jeste u evropskoj kući, samo ne i formalno. I zbog toga mi to leži na srcu.   

Anna Lührmann (38) od decembra 2021. je državna ministarka u Ministarstvu spoljnih poslova zadužena za evropsku i klimatsku politiku. Političarka Zelenih je od 2002. do 2009. bila poslanica Bundestaga a od 2018. do 2021. profesorka političkih nauka na Univerezitetu u Geteborgu. Od 2021. je ponovo poslanica Bundestaga.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.