Zaboravljen slučaj Davida Dragičevića

Više od godinu dana javnost čeka bilo kakvu informaciju iz Okružnog tužilaštva u Banjaluci o slučaju ubistva Davida Dragičevića. Osim šturih saopštenja da je istraga u toku i da ne mogu davati više informacija, nikakvi konkretni potezi nisu napravljeni. Za to vrijeme članovi grupe „Pravda za Davida“ preko 400 dana mirnim protestom, na gradskom trgu a kasnije ispred Hrama Hrista Spasitelja, odakle ih je udaljila policija, tražili su od nadležnih da pronađu odgovorne za smrt Davida Dragičevića.

Bez zadržavanja, molim

Međutim, policija je zabranila okupljanje, prvo ispred crkve a kasnije i u parku nedaleko od tog mjesta, gdje policija svako veče vrši legitimaciju aktivista grupe Pravda za Davida i onih koji razgovraju sa njima. Kulminiralo je pokušajem legitimisanja Brune Batinića, koji je iz Švedske došao na odmor u Banjaluku i razgovarao sa aktivistima grupe „Pravda za Davida“ u centru grada. Nakon što je odbio da pokaže dokumente, uhapšen je, zatim pušten, nakon čega je otputovao u Švedsku.

Nevladine organizacije već mjesecima skreću pažnju na krajnje neprihvatljivo stanje bezbjednosti i policijsku brutalnost u Banjaluci kada je riječ o ovom slučaju. Podnijeli su krivične prijave protiv policijskih službenikaali do sada nisu dobili nikakav odgovor. Građanima je kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internacional-a BiH, zabranjena sloboda okupljanja i kretanja a policijski službenici izašli su izvan svojih ovlaštenja.

„Nije ovdje više u pitanju okupljanje ili poštovanje javnog reda i mira, ovdje je u pitanju ograničavanje prava ljudima gdje se mogu kretati. Proganjaju se ljudi, gdje se potpuno razvodnila ta priča i oko protesta i oko grupe Pravda za Davida, i to šalje poruku svima da odustanu od bilo kakve vrste protesta. Pa i kada se dobije dozvola ograničava se gdje je moguće okupljanje, što je apsurdno“, kaže Kroajlić.

Borba za osnovna ljudska prava

Zbog svih događaja iz proteklog perioda, nerješavanja slučaja Dragičević, zabrane okupljanja, policijske brutalnosti, večeras (27.6.) će biti održan protest u organizaciji opozicionih poslanika, Draška Stanivukovića (PDP) i Nebojše Vukanovića, nezavisnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Policija nije dozvolila održavanje protesta na banjalučkom gradskom trgu ali je kao alternativu ponudila park Mladena Stojanovića, koji se nalazi nedaleko od zgrade Valde RS.

„To je pokazatelj u kakvom nedemokratskom društvu živimo ali mislim da je to možda i podstrek građanima da se okupe u što većem broju , jer ono za šta se mi danas borimo, Francuska se borila 1789. godine. Dakle mi se danas borimo za najosnovnija ljudska i građanska prava, na pravo okupljanja i kretanja“, kaže Vukanović.

Još prošle godine, tokom trajanja svakodnevnih protesta na Trgu Krajine u Banjaluci, a posebno nakon 25. decembra 2018. kada je policija uklonila obilježja grupe PzD sa trga, zabranjeno je svako okupljanje od strane policje na ovom mjestu, tačnije sve dozvole za tako nešto do sada su odbijene.

„Rimljani su nekada mogli da se okupljaju na trgovima, njihovi govornicu su prije dvije hiljade godina mogli da govore na trgovima. Banjačani u 21. vijeku ne mogu na Trg. I sada meni neko kaže da mi živimo u demokratiji. Da mogu, poslali bi nas na Manjaču, na neki plato gdje nema ni struje ni vode. Ovako poslali su nas u park gdje smo izolovani“, kaže Stanivuković.

Osuda PIC-a

Reakciju na policijsko djelovanje posljednjih mjeseci u Banjaluci tražili su predstavnici nevladinog sektora od međunarodne zajednice u BiH, ali sve je ostalo na tome. Postavlja se i pitanje na koji način oni mogu da reaguju u ovom slučaju osim osude. Što su i učinili na posljednjoj sjednici Savjeta za implementaciju mira.

„Upravni odbor PIC-a je pozvao organe vlasti u cijeloj BiH da usklade svoje zakone o javnom okupljanju s međunarodnim standardima. Konkretnije, Upravni odbor PIC-a je osudio aktivnosti koje su preduzete u Republici Srpskoj  kako bi se dodatno ograničile demokratske slobode, kao što su pravo na slobodu govora i mirno okupljanje", navodi se u posljednjem komunikeu Upravog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).

Međutim sve ovo bacilo je u drugi plan ono što je razlog svih ovih dešavanja, a to je slučaj Davida Dragičevića i njegovo ubistvo, kako ga je okvalifikovalo tužilaštvo u Banjaluci. I pored političkih pritisaka koji su nesporno imali uticaja na cijelu genezu slučaja i sadašnje stanje na ulici, Okružno javno tužilaštvo i dalje nema više informacija od onih iz prošle godine, kada je pokrenuta istraga protiv više NN lica.

Hibernacija Tužilaštva

„U toku istrage ovo Tužilaštvo je do danas preduzelo brojne istražne radnje (saslušan je i poligrafisan veliki broj svjedoka, obavljena rekonstrukcija određenog događaja, obdukcije, pribavljeni i pregledani snimci brojnih nadzornih kamera u gradu, izvršena su ili su u toku vještačenja itd...) i dalje ih preduzima i aktivno rukovodi istragom, a u kojoj konkretne operativno- tehničke radnje na terenu preduzimaju policijski službenici“, rečeno nam je u Tužilaštvu na pitanje dokle se stiglo sa istragom u ovom slučaju. Na pitanje zašto se istraga ne okonča ukoliko nema novih detalja u slučaju, odgovaraju.

„Tačno je da sitraga u ovom predmetu nije okončana. Razlog je taj što krivično djelo koje je predmet istrage još uvijek nije rasvjetljeno, niti su otkriveni njegovi izvršioci. Istraga u ovom predmetu može trajati do otkrivanja izvršilaca predmetnog krivičnog djela i prikupljanja svih dokaza iz kojih bi proizilazila osnovana sumnja da su izvrili krivično djelo, pa do nastupanja zastarjelosti krivičog gonjenja“, kažu u Tužilaštvu, navodeći da zastarjelost nastupa kada protekne 20 godina od izvršenja krivičnog djela, dok apsolutna zastarjelost nastupa nakon 40 godina.

Najveći problem je što je upravo sam slučaj Dragičević u cijeloj priči gurnut u drugi plan, slažu se i u organizacijama civilnog društva. Iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kažu da je zaboravljen motiv zbog čega su se ljudi okupili a to je traženje odgovora na pitanje, ko je ubio Davida Dragičevića?

Allibi za slučaj Dragičević

„Da li neko pravi nekom alibi ne znam ali je činenica da je slučaj stavlja u zapećak. Sada imamo narušavanje prava na slobodu kretanja, legitimisanje na javnom prostoru, proširen je dijapazon prava koja se krše a niko ne postavlja pitanje ko je ubio Davida Dragičevića, kaže Dragana Daridić iz Helsinškog parlamenta građana.

Zbog posljednjih događaja u Banjaluci i policijskih akcija zabrane okupljanja, Transparency International u BiH podnio je krivične prijave protiv više policijskih službenika zbog sumnje da su zloupotrebom svojih ovlašćenja počinili krivično djelo -povreda ravnopravnosti građana, a za koji je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Iz TI BiH ocjenjuju da je policija nastavila sa progonom pripadnika neformalne grupe građana “Pravda za Davida” kojima se brani ne samo sloboda okupljanja, već i sloboda kretanja.

„Čak se možda stiče i utisak da je pritiskom prema građanima skreće pažnja sa slučaja. Prestalo se manje- više pričati o istrazi ubistva a više se govori o policijskom djelovanju, kao da se i na taj način skreće pažnja sa cijelog slučaja, ne bi li se zaboravilo da do sada ništa nije urađeno u tom predmetu“, kaže Korajlić.

Koristio ko god je stigao

Slučaj ubistva Davida Dragičevića iskoristio je ko god je mogao- od opozicije pa čak i vlasti u jednom trenutku kada je trebalo pokazati empatiju prema cijelom slučaju. Međutim, činjenica da do sada nema njegovog epiloga u Tužilaštvu, da je istraga pokrenuta u trenutku političkih pritisaka i izborne godine, i da se nakon toliko vremena ne znaju detalji slučaja, govori o tome da tužilaštvo ili nema ništa ili ne želi da okonča slučaj zbog eventualne upletenosti nekog „bitnog“ u cijelu priču.

Istovremeno, Davidov otac, Davor Dragičević nije u BiH od kraja prošle godine i posljednjih protesta, jer kako kaže strahuje za svoj život. Poručio je nekoliko puta, obraćajući se putem društvenih mreža, da posjeduje snimke na kojima se vidi učešće policije u ubistvu njegovog sina, ali do danas ti snimci nisu objavljeni. Takođe, javno je u više navrata prozvao vrh vlasti, uključujuči i policiju u Republici Srpskoj da su odgovorni za ubistvo njegovog sina.