Za koje se zločine optužuje Assadov režim u Siriji

Nakon više od desetljeća suspenzije, Sirija bi trebala biti ponovo primljena u Arapsku ligu. To su prošlog vikenda u Kairu odlučili ministri vanjskih poslova zemalja članica. Time se zalažu za povratak države koja je, prema brojnim međunarodnim izvorima i izvješćima, više puta bila kriva za najteža kršenja ljudskih prava tijekom građanskog rata koji je izbio 2011. godine. Pregled.

Navodna uporaba otrovnog plina

Sirijski režim je godinama optuživan za korištenje otrovnog plina. Jedan od najpoznatijih bio je napad iz avgusta 2013. na regiju Ghouta sjeveroistočno od Damaska. Prema različitim izvješćima, tada je ubijeno između 280 i 1800 ljudi. Međutim, odgovornost Assadovog režima nije nedvojbeno dokazana. Bijela kuća je tada rekla da je za napade "gotovo sigurno" kriv režim.

Godine 2018. novinska agencija Reuters izvijestila je da su laboratoriji koji rade za Organizaciju za zabranu hemijskog oružja (OPCW) usporedili uzorke koje je uzela misija UN-a nakon napada na Ghoutu s kemikalijama koje su Ujedinjene nacije 2014. godine predale Damasku s ciljem da ih uništi. Prema informacijama Reutersa, u uzorcima su pronađeni takozvani "markeri" koji povezuju tvari korištene u napadu s arsenalom hemijskog oružja sirijske vlade.

Većina međunarodnih stručnjaka Assadovom režimu pripisuje i druge primjene otrova, dok sirijski režim i njegov saveznik Rusija to redovito negiraju. U februaru 2023. UN se pozvao na istragu OPCW-a koja je rekla da postoje "valjani razlozi" za vjerovanje da je sirijska vlada odgovorna za napad hemijskim oružjem na Dumu 2018. U ovom napadu ubijena su 43 civila.

Nakon napada otrovnim plinom 2013., režim se pridružio Konvenciji o hemijskom oružju. Njome se zabranjuje razvoj, proizvodnja, posjedovanje, prijenos i upotreba hemijskog oružja. Ali u jesen 2020., „Open Society Justice Initiative" sa sjedištem u New Yorku i Sirijski arhiv, osnovani 2014., podnijeli su UN-u izvještaj o opsežnom istraživanju koje su provelu. U njemu stoji da je čak i nakon pristupanja Konvenciji režim nastavio raspolagati opremom i Hemikalijama za proizvodnju bojnih agenasa. "Naše istraživanje pokazuje da Sirija i dalje ima snažan program hemijskog oružja", rekao je Steve Kostas, glavni pravni službenik Inicijative za pravdu otvorenog društva.

Hemijsko oružje i bačvaste bombe

Assadov režim također optužuju za korištenje hemijskog oružja i bačvastih bombi. Prema izvješću nezavisne "Sirijske mreže za ljudska prava" (SNHR) - mreža također izvještava o zločinima koje su počinili Assadovi protivnici, a citira je, između ostalih, i visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice - režim je od decembra 2012. do novembra 2022. izveo ukupno 217 napada hemijskim oružjem. Još pet napada pripisuje se džihadističkoj organizaciji Islamska država (IS), koja se bori protiv Assada. Prema SNHR-u, najmanje 1500 ljudi je poginulo u tim napadima, uključujući 205 djece i 260 žena. U napadima je povrijeđeno 12.000 ljudi. 

Također se navodi da je Assadov režim navodno koristio bačvaste bombe u masovnim razmjerima, iako to on stalno negira. Prema izvješću SNHR-a iz aprila 2021., režim je u prvih devet godina rata bacio gotovo 82.000 bombi ove vrste, a zbog njihovog raširenog, ali nepreciznog razornog učinka, one slove kao posebno okrutne i međunarodno su uglavnom omražene. Prema SNHR-u, ubili su više od 11.000 civila u Siriji, uključujući više od 1.800 djece. Sa stajališta režima, ovo oružje je jeftino: jednostavno je i relativno jeftino za proizvodnju.

Proizvoljna pritvaranja i "nestanci"

Međunarodni i arapski aktivisti za ljudska prava godinama optužuju Assadov režim da je odgovoran za nestanak velikog broja ljudi. Organizacija za ljudska prava Amnesty International u svom godišnjem izvješću za 2022. govori o "desecima hiljada ljudi" koji su nestali tokom rata. SNHR je u izvješću iz avgusta 2022. naveo broj od 111.000 nestalih. Mreža okrivljuje sirijski režim za većinu proizvoljnih uhićenja i prisilnih nestanaka.

"Nakon desetljeća sukoba, deseci hiljada civila u Siriji još uvijek su samovoljno zatočeni ili su nestali", navodi se u izvješću UN-ovog Istražnog povjerenstva za Sirijsku Arapsku Republiku iz marta 2021. Još hiljade su bile žrtve mučenja, seksualnog nasilja ili smrt u zatvorima.

Brojne optužbe za mučenje

Izvještaj SNHR-a iz januara 2022. dokumentira više od 14 600 smrti uzrokovanih mučenjem. Tu su uključene žrtve koje su ubili militantni Assadovi protivnici, poput IS-a. Ali većina su žrtve Assadovog režima, navodi SNHR.

Najčešće metode mučenja uključuju silovanje i druge oblike seksualnog nasilja, nečovječno ili ponižavajuće postupanje i zatvaranje u samicu.

Suđenje odgovornima za sirijski sistem mučenja, koje je otvorio njemački savezni tužitelj u Koblenzu 2020. godine, dalo je uvid u sistem mučenja koje provodi režim. U januaru 2022. Viši regionalni sud u Koblenzu osudio je optuženog Anwara Raslana na doživotni zatvor. Sud ga je proglasio krivim između ostalog za mučenje, 27 ubojstava, opasne tjelesne povrede i seksualno nasilje. Optužnica je govorila o "rasprostranjenom i sistematskom napadu na civilno stanovništvo". 

Sistemska trgovina drogom

Posljednjih godina Assadov režim također je sve više optuživan za proizvodnju i trgovinu drogom, ne samo od strane drugih arapskih država u regiji. Režim je prema tim optužbama masovno ušao u proizvodnju kaptagona, lijeka na bazi fenetilina, koji ima izrazito stimulativno djelovanje. Moguće nuspojave uključuju oštećenje mozga, psihozu i srčani udar.

Prema izvješću Centra za operativnu analizu i istraživanje (COAR) iz 2021., Sirija je "svjetski epicentar proizvodnje kaptagona". Dok je trgovina kaptagonom u početku bila jedan od izvora financiranja džihadističkih grupa koje se bore protiv Assada, režim i njegovi najvažniji regionalni saveznici sada su postali glavni korisnici sirijske trgovine drogom.

"Posebnim mašinama i desecima laboratorija, režim je transformirao ratom razorenu Siriju u jednu od vodećih svjetskih narko kompanija", kaže studija američke fondacije Carnegie. "On raspolaže lukama povezanim s mediteranskim brodskim koridorima, kao i kopnenim krijumčarskim rutama prema Jordanu, Libanonu i Iraku, a sve pod zaštitom sigurnosnog aparata režima", navodi fondacija.

Prema navodima COAR-a, izvoz kaptagona iz Sirije dosegnuo je tržišnu vrijednost od najmanje 3,15 milijardi eura u 2020. godini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu