Zašto su raspisani izbori u Srbiji?

Više nego solidna većina u parlamentu, prilično bezopasna opozicija i sva istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju i dalje visok rejting vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). I pored toga, predsjednik vlade Aleksandar Vučić donio je odluku da se raspišu vanredni parlamentarni izbori, pored lokalnih i pokrajinskih koji se po planu održavaju ove godine. Parlamentarni izbori će se najvjerovatnije objediniti sa lokalnim i pokrajinskim i tako svi biti održati istog dana. Vremenski okvir u kojem bi trebalo da se inače održe lokalni i pokrajinski izbori je između 22. aprila i 22. maja, a beogradski mediji spekulišu da će najvjerovatniji termin izbora biti 24. april.

Novi izbori – nova obećanja

Zvanični razlozi koji su navedeni za raspisivanje vanrednih izbora su nelogični, neozbiljni, neracionalni, a u velikoj meri i uvrjedljivi za zdrav razum običnih građana, ocjenjuje za DW politički analitičar Đorđe Vukadinović. „Dakle, pričati o nekoj dramatičnoj atmosferi u situaciji kada imate apsolutnu većinu u parlamentu, koja može da izglasa da je dan noć, ili šta joj padne na pamet, prilično je besmisleno. S druge strane, ni na ulici nemate neke pokrete masa, gdje se desetine ili stotine hiljada ljudi valjaju ulicama, ili štrajkove koji parališu zemlju“.

U suštini, na vanredne izbore se ide zbog toga što moraju biti održani lokalni i pokrajinski izbori, a procjena je da SNS ne stoji baš najbolje u većim gradovima i u pokrajini Vojvodina, smatra Vukadinović. „Tako će zbog nacionalne kampanje te lokalne i pokrajinske teme otići u drugi plan i vjerovatno se u štabu SNS stoga procjenjuje da bi tek zajedno sa parlamentarnim izborima uspjeli da ponove, ili možda i nadmaše, rezultate izbora 2014. godine. Drugi razlog jeste što pojedina neispunjena obećanja vlasti stižu na naplatu i nema boljeg načina da se zaboravi na obećanja nego da izađete na izbore i ponovo krenete u novi ciklus obećanja sa novim rokovima“.

Vješto produžavanje mandata

O vlasti Aleksandra Vučića možete misliti šta hoćete, ali se ne može poreći da je on odličan politički taktičar, ističe za DW Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka. „Iza odluke o izborima stoji proračun da je ovo optimalan trenutak za još jedan izborni krug i da se na taj način dobiju još dvije dodatne godine mandata, što bi značilo vladavinu do simbolične 2020. godine. Jer, s obzirom da nas ne očekuje neki dalji privredni oporavak i da slijede dalja otpuštanja u javnom sektoru i državnoj upravi, teško da će se ovakve okolnosti ponoviti. Aleksandar Vučić sada računa da je optimalan trenutak da se prikupe resursi, da se iskoristi pozicija vladajuće stranke i u odnosu na medije, i u odnosu na novac koji se može dobiti za kampanju, i da se na kraju ponovi dobar izborni rezultat“.

Rezultat zavisi od izlaznosti

Zoran Stojiljković misli da nekih naročitih pomjeranja u izbornim rezultatima neće biti. „Raspisivanje izbora u roku od nekih tri mjeseca onemogućava da se pojavi neka politička formacija koja bi bila slična, recimo, formaciji politike čistih ruku u regionu i šire, čiji je posljednji primjer 'Most' u Hrvatskoj. Dakle, nema šanse da neko sada za dva mjeseca zablista i dođe na nekih 15-20 procenata podrške. Sa druge strane, opozicija ne daje nikakve garancije da je dovoljno naučila, i da je potrebno da se udruži u onoliko izbornih kolona koje joj obezbjeđuju preskakanje izbornog cenzusa. Ali, mislim da će do toga ipak doći, jer se radi bukvalno o njihovom političkom preživljavanju. Rezultati izbora će značajno zavisiti i od izlaznosti na izbore, napominje Stojiljković. Što manja izlaznost, uz disciplinovanije biračko tijelo, to će biti bolji rezultat za SNS. Što veća izlaznost i mobilizacija druge strane, to će stvari biti neizvjesnije. Najlošiji rezultat za SNS će, kako sada stvari stoje, biti ako opet budu morali da uzmu nekoga u koaliciju“.

Nevidljive reforme

Premijer Vučić je kao jedan od razloga za vanredne izbore naveo i negativnu atmosferu u društvu, ali Đorđe Vukadinović smatra da je to neozbiljno objašnjenje: „To znači da ako neko nešto negdje napiše, neki bloger, ili satiričar, ili vam neko zviždi na utakmici, vi to onda proglasite za negativnu i destruktivnu atmosferu u kojoj ne možete da radite. Na taj način i s takvim objašnjenjem bismo mogli na izbore da idemo svakog mjeseca ili svake nedjelje. Mislim da je to alibi, kao da se tražio neki izgovor, jer ova vlast i sam premijer najbolje funkcionišu u toj nekoj predizbornoj atmosferi. Što se tiče neke opasnosti od kočenja reformi, na koju mnogi upozoravaju, ja je ne vidim jer ne vidim ni reforme; ono što vidim je samo jedna politička i finansijska garnitura koja postepeno preuzima sve poluge moći u državi“, napominje Vukadinović.

Nedemokratska atmosfera za izbore?

Iskreno se pribojavam šta nas čeka na ovim izborima, upozorava Đorđe Vukadinović, jer se u proteklih nekoliko godina pokazalo da se borba i za neku mjesnu zajednicu pretvarala u mali građanski rat, a mogu misliti šta će se sada dešavati kada je ulog daleko veći. „Ono što dodatno brine u toj situaciji jeste vrlo providna namjera posljednjih dana da se što bolje ispeglaju odnosi sa Zapadom. Zato je i bilo manje-više usiljenih, i na prvi pogled ničim izazvanih, demonstracija lojalnosti evropskom putu, kao da se time od strane vlasti htjela dobiti blanko-dozvola da se na Zapadu malo zatvore oči i malo progleda kroz prste za sve ono što će se dešavati u kampanji narednih mjeseci. A sve to vjerovatno neće biti baš previše u skladu sa proklamovanim principima demokratskog izbornog procesa i poštovanja ljudskih prava i političkih protivnika“.