Zašto neke članice EU blokiraju uvoz ukrajinskog žita?

Istočne članice EU, sa izuzetkom Mađarske, do sada su bile najdosljedniji podržavaoci Ukrajine koju je napala Rusija. Međutim, sada solidarnost slabi. Šta više, postoje ozbiljni nesporazumi između Ukrajine i nekih srednjoevropskih država.

Razlog: EU je prošlog petka (15.09.2023) ukinula privremena ograničenja trgovine ukrajinskim žitaricama i uljaricama. Međutim, Poljska, Slovačka i Mađarska se protive tome. Žele zadržati ograničenja uvoza, iako bi time prekršile zakon EU. Zbog toga će Ukrajina pokrenuti tužbu protiv ove tri države.

Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača žitarica i uljarica na svijetu. Izvoz se uglavnom odvijao prema regijama izvan EU. Međutim, zbog ruske blokade Crnog mora, Ukrajina je sada odvojena od tradicionalne izvozne rute i mora se oslanjati na druge puteve, poput kopnenog puta prema zapadnim susjedima: Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.

Prilikom tranzitnog transporta žitarica došlo je do problema, posebno u Poljskoj. Dio robe je završio na poljskom tržištu što je smanjilo cijene ili zauzelo skladišne kapacitete umjesto da se izvozi izvan zemlje. Nakon protesta poljoprivrednika, Poljska i Mađarska su sredinom aprila 2023. godine odlučile zaustaviti uvoz ukrajinskih žitarica i prisilile EU na privremenu zabranu uvoza za cijelo područje Unije. Ova zabrana je trajala do 15.09.2023. i sada je ukinuta. EU je izričito željela time poslati znak solidarnosti prema Ukrajini. Međutim, na istoku EU, ova tema je već dobila drugu važnost: postala je pitanje unutrašnje politike i borbe za vlast sa Brüxellesom.

U Poljskoj se radi o očuvanju vlasti

Za vladajuću stranku Pravo i Pravda (PiS), izbori za parlament, koji će se održati 15. oktobra, predstavljaju očuvanje vlasti. Mnogi posmatrači smatraju ih sudbonosnim izborima. Poljoprivrednici su igrali važnu ulogu na prethodnim izborima 2015. i 2019. godine, koji su bili uspješni za PiS. Stranka Jarosława Kaczyńskog je ovog proljeća doživjela šok kada su ljuti poljoprivrednici širom zemlje izašli na ulice da protestuju protiv vladine agrarne politike i uvoza ukrajinskih žitarica. Pod pritiskom protesta, premijer Mateusz Morawiecki je smijenio ministra poljoprivrede i pokrenuo proceduru za uvođenje embarga koji je istekao prošle sedmice.

S obzirom na predstojeće parlamentarne izbore, Morawiecki ne želi ponovo riskirati proteste i time umanjiti izborne šanse za PiS-a. Zato je donesena brza odluka o neovisnoj zabrani uvoza u Poljsku. Za vladajuću stranu u Poljskoj važi ono što je Kaczynski rekao prošle sedmice: "Želimo podržati Ukrajinu u ratu i obnovi, ali istovremeno moramo misliti na svoje državljane, na našu poljoprivredu, na naša sela. Naši ukrajinski prijatelji to trebaju razumjeti." Ipak, vrata za kompromis ostaju otvorena. Poljski embargo ne vrijedi za tranzit žitarica.

Slovačka: Povratak desnih nacionalista?

I u Slovačkoj se spor oko žitarica odvija u kontekstu prijevremenih parlamentarnih izbora koji će se održati 30.09.2023. godine, a koji će također utjecati na budući smjer zemlje. Nakon tri i po godine vlasti prozapadne reformističke koalicije, koja je uglavnom pokazivala haotičan način vođenja države, bivši premijer Robert Fico bi mogao ponovno doći na vlast. On je nominalno socijaldemokrat, ali u praksi je desni nacionalist koji je blizak mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Fico se često ističe antiukrajinskim i proruskim porukama i obećava da će potpuno prekinuti dosadašnju vojnu podršku Slovačke Ukrajini.

U ovom kontekstu, odluka aktuelne slovačke vlade da zadrži ograničenja uvoza ukrajinskog žita vjerovatno je donesena. Iako je vlada premijera Ludovita Odora samo privremeni kabinet sa ograničenim ovlastima, čini se da prozapadni tabor u Slovačkoj ne želi privući više birača prema Ficovoj strani dopuštanjem neograničenog uvoza ukrajinskih žitarica.

Mađarska: Izlazak iz izolacije

U Mađarskoj je premijer Viktor Orban najavio "ozbiljnu borbu" istočnih članica EU sa Brüxellesom, prije nego što je EU uopšte donijela odluku o ukidanju ograničenja uvoza ukrajinskih žitarica. Optužio je EU da ne zastupa evropske, već "američke interese, jer ono što mi nazivamo ukrajinskim žitom, naravno da nije ukrajinsko žito, to je trgovački proizvod koji potiče iz područja koje je već dugo u vlasništvu Amerikanaca".

Dok Orban takvim kontroverznim izjavama želi privući svoje domaće pristalice, odluka Mađarske da zadrži zabranu uvoza ukrajinskih žitarica vjerovatno ima za cilj ponovo privući svoje bivše partnere za savez protiv Brüxellesa. Pored Češke i Slovačke, Orban je zbog svog prijateljskog odnosa sa Putinom i antiukrajinskog stava u posljednjih godinu i po dana došao u sukob i sa Poljskom te je vanjskopolitički uglavnom izoliran u regiji.

Rumunsko „hoću-neću"

Za razliku od tri srednjoevropske susjedne države Ukrajine, Rumunija zauzima "hoću-neću" stav po pitanju žitarica. Želi produžiti zabranu uvoza ukrajinskih žitarica, ali za sada samo za 30 dana. U ponedjeljak je (18.09.2023.) rumunski premijer Marcel Ciolacu izjavio da je njegova zemlja postavila rok Ukrajini da predstavi koncept kojim će se zaštititi rumunski poljoprivrednici od nekontrolisanog izvoza žitarica iz susjedne zemlje. Ovisno o ukrajinskom akcijskom planu, rumunska vlada će odlučiti o odgovarajućim mjerama za zaštitu rumunskih poljoprivrednika.

U Rumuniji će parlamentarni i predsjednički izbori biti održani tek krajem sljedeće godine tako da trenutno tema Ukrajina nije toliko aktuelna kao u Poljskoj ili Slovačkoj. Međutim, u Rumuniji dobiva na popularnosti ekstremno desna nacionalistička stranka AUR, koja zastupa proruske stavove i čiji program uključuje ideju ujedinjenja svih Rumuna u jednoj državi, uključujući i one u Sjevernoj Bukovini, koja pripada Ukrajini.

Bugarska: Ispitivanje terena

U Bugarskoj bi pitanje ukrajinskih žitarica moglo izazvati ozbiljnu unutarašnjo-političku krizu. Bugarska je jedina istočna članica EU-a koja je krajem prošle sedmice ukinula ograničenja uvoza. Protiv odluke proevropske koalicijske većine sada se održavaju masovni protesti bugarskih poljoprivrednika. Proteste potpiruje proruska kampanja širenja glasina i dezinformacija na društvenim medijima, prema kojoj su navodno ukrajinski prehrambeni proizvodi kontaminirani i štetni za zdravlje. Bugarska je upravo prošla pete parlamentarne izbore u roku od dvije godine - i prvi put nakon dugo vremena ima stabilnu većinu u vladi. Ostaje da se vidi hoće li protesti ugroziti tu stabilnost.

Evropska komisija u Brüxellesu zasad reaguje s oprezom. „Iako je odgovorna za trgovinsku politiku i zabrane uvoza, a ne pojedine države, želi prvo provjeriti šta Poljska, Mađarska, Slovačka i Rumunija zaista praktično poduzimaju", kaže glasnogovornica Komisije, Miriam Garcia Ferrer. "Evropska komisija ne vidi potrebu za zabranama uvoza jer više nema poremećaja na tržištu", izjavila je Garcia Ferrer. Komisija planira ponovo za mjesec dana procijeniti situaciju. Nakon toga bi mogla poduzeti pravne korake protiv Poljske, Slovačke, Mađarske i eventualno Rumunije. To bi se moglo dogoditi nakon važnih izbora u Poljskoj - za koje Evropska komisija ne želi pružiti dodatnu izbornu podršku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu