„Vruća jesen“: Inflacija i ponovo demonstracije ponedeljkom

Od početka rata u Ukrajini širom svijeta poskupjele su mnoge stvari. U Evropskoj uniji je inflacija nešto ispod deset odsto. Najveća poskupljenja zabilježena su u Estoniji, Letoniji i Litvaniji – preko 20 odsto.

- pročitajte još:Inflacija ponovo raste

U poređenju s tim, Njemačka je sa 7,9 procenata još relativno dobro prošla. Ali, ljudi osjećaju poskupljenja na svojoj koži – na benzinskim pumpama, u prodavnicama i ponajprije na računima za gas, grijanje i struju. Njemačka vlada reagovala je s paketom finansijskog rasterećivanja koji je težak65 milijardi evra.

U Lajpcigu je bilo žarište demonstracija protiv DDR-a

Mnogima je to nedovoljno. I lijeve i desne partije su zbog toga najavile „vruću jesen“, a sve je počelo 5. septembra okupljanjima ponedeljkom. Najprije je na to pozvao poslanički klub Ljevice u Bundestagu, koji je najmanji. Poslanik Ljevice Seren Pelman, koji je inicirao proteste, skovao je i krilaticu „Dole s cijenama – da mogu da se plate energija i hrana“.

Ljudi su svojim izlaskom na ulice 1989. upravo u Lajpcigu odlučujući doprinijeli padu komunističke diktature u Istočnoj Njemačkoj: „Mi smo narod“ uzvikivale su tada stotine hiljada demonstranata.

Rivalstvo ljevice i desnice

Čuju se i glasovi koji kritikuju Ljevicu, da upravo ona poziva na demonstracije ponedeljkom. Prema Zelenima, one imaju simboličko značenje za mirnu revoluciju u DDR-u koja je bila uperena protiv jednopartijske vladavine Socijalističke partije jedinstva, iz koje je, poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, jednim dijelom proistekla Ljevica.

Još jednu stvar Zeleni zamjeraju Pelmanu, koji je u Lajpcigu direktno izabran za poslanika Ljevice, da bi okupljanjem ljevičara moglo da se legitimiše slično okupljanje desničara na taj dan.

- pročitajte još:Strah u Njemačkoj od mogućih nemira zbog cijena energije

Zaista su, pored Ljevice, na demonstracije ponedeljkom pozvale i neke desničarske partije. Pored marginalne ekstremno desne partije Slobodni Saksonci to je uradila i desničarska stranka Alternativa za Njemačku koja je zastupljena u Bundestagu i koja je pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Širdevan najavljuje „snažne, mirne proteste“

Rukovodstvo Ljevice odbacuje optužbe. Žanin Visler koja, zajedno sa Martinom Širdevanom predsjedava partiji, kaže da su svjesni opasnosti od desnice. Širdevan takođe opravdava demonstracije ponedeljkom i najavljuje „snažne, mirne proteste“.

Pod motom „rasteretiti ljude, ograničiti cijene, oporezovati ekstraprofit“, Ljevica želi da izvrši pritisak na Vladu. Žanin Visler kaže da se protesti protiv ekonomskih i socijalnih posljedica rata u Ukrajini ne smiju prepustiti desnici, pošto je Ljevica partija socijalne pravde.

„Slobodni Saksonci“, kao mala desničarska stranka, najavili su da će podržati proteste Serena Pelmana i Ljevice, pod motom „Zajedno protiv onih gore“. Partija je pozvala na okupljanje istog dana u blizini mjesta gdje će se održati protesti Ljevice. Time desničari sugerišu da sarađuju s političkim protivnicima. Ljevica je, međutim, preduzela pravne korake protiv toga i u tome je imala uspjeha.

„Demonstracije ponedeljkom“ su, poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke, upotrebljavali i levičari i desničari. Najprije je „Partija demokratskog socijalizma“, koja je direktno naslijedila istočnonjemačke komuniste, a iz koje je proistekla današnja Ljevica, 2004. pozvala na proteste protiv razgrađivanja socijalne države pod socijaldemokratskim kancelarom Gerhardom Šrederom. Jezgro njegovog reformskog poduhvata pod imenom „Agenda 2010“ bilo je smanjivanje izdataka za nezaposlene i za primaoce socijalne pomoći.

Pegida je prisvojila povik „Mi smo narod"

Od 2014. su, najprije u pokrajini Saksoniji, a potom i u čitavoj zemlji, demonstrirali „Patriotski Evropljani protiv islamizacije Zapada“ (Pegida). Netrpeljivost prema strancima i sve brojnijim izbjeglicama okupljala je ljude ponedeljkom.

Kada je demohrišćanska kancelarka Angela Merkel 2015. otvorila granice za milion izbjeglica iz Sirije, Avganistana i Iraka, te demonstracije doživele su vrhunac. U Drezdenu, glavnom gradu pokrajine Saksonije, okupilo se i do 25 000 ljudi. Demonstranti su uzvikivali stari slogan iz vremena demonstracija protiv diktature: „Mi smo narod“. Ti protesti postoje sve do danas, ali je odziv ljudi skroman – rijetko se okupi više od 200 ljudi.

Antipandemijski protesti prerušeni u „šetnju“

Na vrhunci pandemije, oformio se i protestni pokret protiv antipandemijskih mjera vlade, koji je okupljanja ponedeljkom nazivao „šetnjama". S padom broja novozaraženih i ukidanjem skoro svih antipandemijskih mjera, utihnuli su i protesti.

Sada se održavaju nova okupljanje u znak protesta protiv rasta cijena životnih namirnica i energenata. Političari i institucije pripremaju se za „vruću jesen“ i proteste protiv posledica inflacije i protiv politike njemačke Vlade.

Protesti ponedeljkom su, dakle, ponovo aktuelni. A i svađa oko navodne ili stvarne zloupotrebe originalne tradicije demonstracija protiv komunističke diktature u jesen 1989. vjerovatno će se nastaviti.