Vrli novi svijet informacija
25. maj 2018
"Mi svoju odgovornost nismo sagledali dovoljno široko", izjavio je Mark Zuckerberg pred Evropskim parlamentom. Svejedno da li je riječ o lažnim vijestima, uticaju na izbore ili drugim vidovima zloupotrebe podataka: osnivač internet koncerna, čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara, doputovao je u Brisel kako bi ga parlamentarci EU-a ispitali u vezi svih tih optužbi. Na početku je on demonstrirao dobru volju: Evropska opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) biće implementirana sveobuhvatno na Facebooku, ne samo za evropske korisnike, nego i za one širom svijeta, obećao je prvi čovjek ovog koncerna.
Upetljanost njegove kompanije u skandal zloupotrebe podataka britanske Cambridge Analytice priskrbio je i neočekivanu pažnju za GDPR u Evropskoj uniji. O toj uredbi raspravljalo se pet godina, a usvojena je 2016. godine. Stupanjem na snagu 25. maja 2018. godine, ona će zamijeniti Direktivu EU-a koja je do sada bila na snazi. Imajući u vidu da je do objavljivanja informacija o skandalu zloupotrebe podataka na Facebooku došlo u martu 2018., čini se da novi zakon o zaštiti podataka unutar EU-a u pravo vrijeme stupa na snagu. No, to ni izdaleka nije uvjerilo sve u smislenost i nužnost nove regulative iz Brisela.
Ko može odlučivati o trgovini podacima?
To bi - posebno za mala i srednje velika preduzeća – moglo predstavljati relativno veliki napor. No, zakon pak postavlja mnogo važnije pitanje: regulirati ili liberalizirati? To je klasično pitanje o reguliranju tržišta: podaci su odavno privredno dobro, njima se trguje. Ili, kako to kaže stručnjak za internet Martin Giesler, "Podaci su nova nafta.”
No, na temelju kojih tržišnih pravila će se trgovati tom sirovinom? "Tu se zastupnici potrošača i zagovornici zaštite privatnih podataka sučeljavaju sa industrijskim interesima", izjavila je Nicola Jentzsch iz Fondacije Neue Verantwortung (Nova odgovornost) za jedan berlinski think tank “za društvo u tehnološkim promjenama”. "Naravno, industrija želi što više slobode u upravljanju podacima, a potrošači što je moguće veću kontrolu".
To je u ovom trenutku ogromna tema među ekonomskim stručnjacima, kaže švajcarski ekonomista i novinar Hannes Grassegger. "Imamo socijalističke ekonomiste koji pokušavaju podržati viziju vlasništva zajednice, a postoje i oni koji klasično kapitalistički kažu: Moramo ponovno otkriti nestašicu." Predstave ekonomista kreću se od udruženja za podatke zdravstvenog sektora do razmatranja novog pravnog oblika vlasništva nad podacima. Međutim, neki od tih pokušaja su već propali zbog temeljnih pitanja redoslijeda – kao što je primjerice, na šta se ta imovinska prava mogu odnositi, objašnjava Jentzsch: "Na sirove podatke, na informacije dobijene iz tih sirovih podataka ili na znanje stečeno na temelju informacija iz sirovih podataka?"
„GDPR će promijeniti globalni poredak"
GDPR samo djelimice odgovara na ova pitanja. On, prije svega, obvezuje operatore internet stranica na transparentnost, dajući prije svega korisnicima priliku da saznaju više o tome šta se može dogoditi sa njihovim podacima. Ali i o osporavanju tog korištenja.
Ekonomska ekspertica za podatke Jentzsch očekuje jasan impuls: "Polazim od toga da će Opća uredba o korištenju i zaštiti podataka u relativno većoj mjeri promijeniti globalni poredak režima za zaštitu podataka". To će se dogoditi zbog aspekata poput "principa tržišnog mjesta": prema tome, mjesto sjedišta firme koja prikuplja podatake ubuduće više nije relevantno, već mjesto korisnika, državljana EU. Zaštita podataka nije osmišljena tako da bude na strani kompanija, već korisnika i stoga je zamišljena kao prekogranična. "To će opet dovesti do toga da će se druge zemlje pokušati prilagoditi ovom nivou zaštite podataka."
Moramo li restrukturirati internet?
Možda nema potrebe za stvaranje novih pravnih okvira, kao ni za potpunim restrukturiranjem interneta. "Kada se kod ljudi promijeni potreba za izgledom njihovog digitalnog svijeta", kaže Grassegger, "tada će reagirati preduzeća". No, da bi mogli formulirati svoj zahtjev, građani moraju biti informirani, kako bi mogli znati šta ustvari ne žele. Moraju biti sposobni da djeluju.
Odluka o tome ko bi trebao imati pravo glasa o društvenoj i tržišnoj organizaciji interneta u Briselu očigledno još nije konačno donesena. To pokazuju ne samo GDPR, već i razgovori parlamentaraca EU-a sa Markom Zuckerbergom: njihova pitanja prvom čovjeku Facebooka su bila mnogo kritičnija od pitanja koja su mu postavile njihove američke kolege. Zuckerberga su posebno oštro kritizirao šef frakcije Saveza liberala i demokrata Guy Verhofstadt. On je od njega zahtijevao da odluči: hoće li biti ikona tehnologije kao što su Bill Gates ili Steve Jobs ili "genije koji je stvorio digitalno čudovište koje uništava naše demokratije".
Međutim, parlamentarci EU-a i sami su bili kritizirani zbog njihovog ponašanja. Nakon njihovih pitanja koja su izmakla kontroli Zuckerbergu su dali malo vremena da dadne odgovore. "Svjestan sam da je bilo mnogo konkretnih odgovora kojima se nisam mogao konkretno pozabaviti", rekao je Zuckerberg hladno na kraju svog susreta uz ogorčene reakcije parlamentaraca. U ovom slučaju debata o budućnosti interneta još nije okončana.