Vojska na granici: skretanje pažnje ili krimski scenario?

Još jedan tekst u njemačkoj štampi o Kosovu u čijem se naslovu pominje riječ „rat". Njemački Cajt na svom portalu objavljuje opširnu analizu koju potpisuje Mihael Tuman, šef uredništva tog lista u Moskvi i poznati stručnjaka za Rusiju i istočnu Evropu. Naslov glasi: „Prijeti li novi rat na Balkanu?" Podnaslov je ipak nešto drugačiji: „Zašto je gomilanje srpske vojske na granici sa Kosovom taktika skretanja pažnje."

Autor najprije konstatuje da su „invazije postale veoma moderne u poslednje vrijeme". Navodi primjer Ukrajine, ali i Azerbejdžana, a potom postavlja pitanje: „Da li se suočavamo s novom invazijom i izbjegličkom katastrofom, ovoga puta u jugoistočnoj Evropi?"

U tekstu se detaljno objašnjava istorija sukoba oko Kosova i, između ostalog, navodi: „Evropska unija već dugi niz godina vodi dijalog sa obje strane, čime je do sada uspješno spriječila još jedan rat poput onog iz 1990-ih. Ali sada je dijalog u opasnosti, a sa njim i krhki mir u tom dijelu jugoistočne Evrope."

„Mitrovica i okolina na sjeveru Kosova, gdje uglavnom žive Srbi, stalni su izvor sukoba. Nekad je riječ o registarskim tablicama, nekada o robi, nekada o kontrolnim punktovima. Iza toga je spor oko pitanja koliku autonomiju bi sjever Kosovo trebalo da dobije i da li će se države Srbija i Kosovo kad-tad međusobno priznati."

O periodu neposredno pred incident 24. septembra u Banjskoj, „kada je akcija srpskog nasilja sve preokrenula", njemački list piše slijedeće: „Na poslednjoj rundi dijaloga, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je cijenjen sagovornik. Djelovao je promišljeno, smireno i spremno na kompromis. Dok je on odobrio nacrt EU za autonomiju za srpske zajednice na sjeveru Kosova, kosovski premijer Aljbin Kurti ga je oštro odbacio i nikakvo prilagođavanje tog nacrta nije moglo da ubijedi da ga prihvati. Uopšte, činilo se da se Kurti ove godine naoštrio za žešću svađu. U ljeto je koristio policiju da progura gradonačelnike kosovskih Albanaca u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru, koje je biralo manje od tri odsto stanovništva. Za posrednike EU nakratko je djelovalo kao da je Vučić čovjek dijaloga, a Kurti onaj koji sve kvari." 

A onda su se 24. septembra desile „scene kao iz akcionog filma". Slijedi ukratko opis događaja, a pominje se i Milan Radoičić, „koji se smatra zlikovcem na albanskom Kosovu, a herojem u Srbiji".

„Šta je Vučić uradio u tako nezgodnoj situaciji? Poslao je vojsku na granicu i demonstrirao snagu. Aljbin Kurti sada glasno poziva na NATO-intervenciju. Međutim, NATO je preveliki da bi bio instrument za rješavanje tog sukoba", ocjenjuje autor. „Mnogo toga ukazuje da predsjednik Srbije više želi da impresionira svoje sunarodnike nego kosovske Albance. Vučić hoće da se pokaže jakim Srbinom pred izbore krajem ove godine, a da istovremeno sakrije svoj težak problem."

„A šta je ovo sa Radoičićem?", pita se autor i nudi dva moguća odgovora: „Ako ga Vučić kontroliše, kao što sugeriše blizak odnos dvije stranke, onda je to loše. To znači da predsjednik igra duplu igru: simpatičnog Aleksandra u Briselu i ljutog Vučića na Kosovu. Ali, ako Radoičić više ne sluša Vučićeve komande, onda je to mnogo gore. To znači da Vučić nema pod kontrolom kosovske Srbe i njihovo političko rukovodstvo. Samim tim on bi bio slaba figura na koju Evropska unija više ne bi mogla da se oslanja."

Na kraju, zaključak: „Neće biti invazije u ruskom stilu, u to su prilično sigurni poznavaoci Vučića i posmatrači u Beogradu. Srbija bi tako potpuno devalvirala svoj status kandidata za članstvo u EU. Sam Vučić je izjavio da je izdao naređenja za povlačenje nekih jedinica. Ali, očigledno je i da je dio vojske ostavio – da malo zveckaju u izbornoj kampanji."

Osmani za „Velt": Srbija slijedi Putinoov krimski scenario

Njemački list Velt, pod naslovom „Srbija želi da pripoji sjever Kosova – po Putinovom scenariju za Krim", objavljuje intervju sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani iz kojeg izdvajamo neke njene odgovore:

„Srbija već neko vrijeme planira da pripoji sjever Kosova, tačno po scenariju koji je ruski predsjednik Vladimir Putin koristio na Krimu. Beograd svojom propagandom huška srpsku zajednicu na Kosovu. Terorističke grupe se obučavaju u srpskim vojnim bazama. Teško oružje i 'zeleni ljudi' – paravojske u uniformama bez obilježja – krijumčare se na sjever Kosova ilegalnim putevima. Analizirali smo mape, snimke dronova, oružje napadača i telefone koje su ostavili za sobom dok su bježali. Iz toga se jasno vidi da su napadači 24. septembra u hibridnoj operaciji htjeli da na 37 lokacija istovremeno završe stvar i zauzmu sjever naše zemlje." 

Osmani u intervjuu ističe da je „apsolutno sigurna da je to urađeno po direktnom naređenju srpske vlade", jer „bez srpskog državnog aparata oni nikada ne bi imali pristup vojnom oružju" koje je zaplijenjeno.

Predsjednica Kosova za „Velt" kaže i da „Srbija mora da odgovara za svoje postupke. Ako ovaj čin agresije prođe bez posljedica, to će biti znak ohrabrenja za Srbiju da stalno eskalira i to u mnogo većim razmjerama od napada koji smo sada spriječili."

Na pitanje da li su SAD pale u zamku „lažne ravnoteže" kada su u maju uvele sankcije Kosovu, jer Priština navodno „nije dovoljno doprinijela deeskalaciji", Osmani odgovara: „To je bila epizoda nesporazuma koju smo imali s našim međunarodnim partnerima i koju smo uspješno prevazišli. Danas smo potpuno složni kako bi zaustavili destabilizujuće ponašanje Srbije".

O ulozi Rusije ona kaže da ta zemlja „želi da otvori novi front protiv Zapada kako bi njegova pažnja bila podijeljena na više sukoba, umjesto da se s pravom fokusira na Ukrajinu. Moskva je takođe zainteresovana za nove eskalacije na Zapadnom Balkanu, jer želi da poremeti sisteme zasnovane na vrijednostima EU i NATO. Tu pomaže Vučić, Putinov najbolji prijatelj. A Rusija je poslednjih godina podržavala Srbiju politički, vojno i ekonomski."

Na kraju, na pitanje šta u aktuelnoj situaciji posebno traži od Berlina, predsjednica Kosova između ostalog poručuje da „njemačka vlada ima čitav niz instrumenata da Srbiji pošalje jasnu poruku na bilateralnom nivou – na primjer kroz sankcije."

„Vaš terorista je naš heroj"

„Poslije pucnjave na sjeveru Kosova izbila je bitka između srpskog i kosovskog rukovodstva oko toga ko su teroristi u sukobu", piše iz Beograda za javni servis MDR novinar Andrej Ivanji. „Dok se na Kosovu priča o srpskim teroristima, isti ljudi u Srbiji se slave kao heroji otpora Kurtijevom teroru."

„Srpska interpretacija onoga što se dogodilo izgleda ovako: Srbi su zapravo upali u zamku Albanaca, lovili su ih i hladnokrvno likvidirali, i to nakon što su se predali", piše autor.

„Srbi koji žive na Kosovu su zaista očajni", piše takođe MDR. „Žive u svojevrsnom getu, na pravno ničijoj zemlji, stisnuti između politike Kurtija i Vučića. Kurti po svaku cijenu želi da dokaže da Srbija više nije glavna na Kosovu. Vučić pak, koji je Kurtija nazvao terorističkim ološem, želi da pokaže da Kosovo nikada neće moći da zaokruži svoju nezavisnost protiv Vučićeve volje. Srbi koji žive na Kosovu našli su se u rascjepu takve politike."

„S druge strane, sjever Kosova je neprijateljska teritorija za kosovske policajce i oni se i tako i ponašaju", zaključuje MDR.

Priredila: D. Roščić

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na
Instagramu