Vojna industrija – konfrontacija Njemačke i Francuske?

Francsuki ministar odbrane Sebastjan Lekornji je pozvao svog njemačkog kolegu Borisa Pistoriusa u Evre, gradić koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverozapadno od Pariza. To je mjesto puno simbolike, jer u njemu saradnja dvije zemlje funkcioniše onako kako inače decenijama obećavaju političari na prigodnim svečanostima. Tu je smještena francusko-njemačka jedinica za vazdušni transport. Za razliku od njemačko-francuske kopnene brigade u kojoj su jedinice nacionalno odvojene, u Evreu na transportnim avionima lete mješovite posade, a na zemlji su takođe mješoviti timovi. Njemačka i Francuska su 1963. potpisale Jelisejske ugovore o vojnoj saradnji, a u mjestu susreta francuskog i njemačkog ministra odbrane ta saradnja je uzorna.  

Brojni neostvareni njemačko-francuski projekti

Ali saradnja u vojno-industrijskoj oblastije daleko od idilične. Industrijska rivalstva i različiti politički interesi pritisnuli su njemačko-francuski projekat tenka MGCS. A to je prestižni projekat francuskog predsjednika Makrona. On je jula 2017. bio tek nekoliko mjeseci na vlasti kada je sa tadašnjom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel sastavio listu zajedničkih vojno-industrijskih projekata tešku 100 milijardi evra.

Na njoj je bio novi borbeni avion FCAS, mornarički izviđački avion, dron kao i tenk. Planirano je da novi tenk nazvan Main Ground Combat System (MGCS) od 1935. zamijeni najprije francuski tenk Leklerk, a potom i njemački Leopard 2.

Pariz ili Berlin? Spor oko liderstva

Razvojne troškove dijele Pariz i Berlin, a Njemačka rukovodi projektom. Francuska je glavna u projektu brorbenog aviona FCAS. Tenkovski sistem MGCS razvija holding KNDS, sa njemačkim i francuskim učešćem Otkako se 2019. u projekat uključio i Rajnmetal, francuska strana se žali na dominaciju Nijemaca. Ali sada bi projekat mogao da se otvori i za druge države. Italija i Holandija su već zainteresovane za posmatrački status.

Jakob Ros iz “Njemačkog društva za spoljnu politiku” kaže da je to ofanzivno traženje izlaza. Prema njemu i promjena rokova – tenk bi bio spreman tek 2040. – govori o takvom načinu razmišljanja. “Ali to nije proboj za projekat”, dodaje Ros napominjući da se Francuska i Njemačka u Evreu nisu dogovorile oko spornih pitanja.

Različiti planovi za tenkove

Sporno je glavno oružje koje bi bilo ugrađeno u MGCS. Njemački vojno-industrijski koncern Rajnmetal favorizuje top od 130 milimetara, francuski koncern Nekster insistira na svom proizvodu kalibra 140 milimetara. Ko se nametne sa svojim proizvodom, određivaće decenijama standard u NATO-u. Susret njemačkog kancelara Šolca i francuskog predsjednika Makrona ovog ljeta nije donio pomak.

Prethodnih nedelja su glavni štabovi u Berlinu i Parizu sastavljali listu svojih potreba, a oba ministra su te liste potvrdili u Evreu. Do decembra će se preispitivati u kojem će sektoru tenkovskog sistema glavnu ulogu preuzeti Francuska, a u kojem Njemačka.

Posljedice rata u Ukrajini

U prošlosti je napredak sprečavala činjenica da dvije zemlje imaju različite strateške ciljeve, a njihova preduzeća različite interese. Poslije ruskog napada na Ukrajinu, potražnja za njemačkim tenkovima Leopard 2 doživjela je bum. Njemački proizvođači su htjeli da odgovore na potražnju brzim usavršavanjem tenka.

Na susretu u Francuskoj oba ministra su naglasila da države koje naručuju naoružanje definišu tačno šta žele, a ne vojna industrija. Francuska inisistira na potpuno novom tenkovskom sistemu koji bi pored klasičnih osobina raspolagao elektromagnetnim i laserskim naoružanjem, kao i mogućnošću da se preko vještačke inteligencije uključi u premreženu borbu. Tenkove sa posadom bi mogla pratiti autonomna oklopna vozila.  

Teži li njemačka većoj moći?

Za sada je bilans njemačko-francuske inicijative u industriji naoružanja skroman. Odustalo se od zajedničkog mornaričkog patrolnog aviona, Njemačka kupuje američke avione. Berlin je čak odustao i od zajedničkog borbenog helikoptera „Tigar“.

Eli Tenenbom radi za analitički centar IFRI u Parizu. Ona kaže da je njemačka „smjena epoha“ dovela do promjene odnosa moći. Prema njoj, Njemačka je pod Olafom Šolcom odlučila da postane pogonska snaga u evropskom krilu NATO-a. „Njemačka hoće – kao i u evropskoj protivraketnoj odbrani – da sarađuje sa nizom manjih evropskih nacija. U toj formaciji nema mjesta za Francusku", kaže Tenenbom.  

Simboli nisu dovoljni za vojno-industrijski projekat

Pistorius je naglasio svoju ljubav prema Francuskoj koja ne počiva samo na turističkim posjetama. On je studirao na Katoličkom univerzitetu u Anžeu. I njegov francuski domaćin je srdačno govorio o odnosima sa njemačkim kolegom. Pitanje je da li će ovakvom srdačnom simbolikom biti izbavljen od propasti projekat težak nekoliko milijardi. Moguće je da će ga oba parlamenta na kraju sahraniti. Naposlijetku, poslanici moraju da odobre svaku narednu investiciju u taj projekat, a kritika je sve glasnija i u Bundestagu.

U francuskom parlamentu je Makron čak upućen i na podršku opozicije koja je izuzetno kritički raspoložena prema projektu MGCS. Međutim, odustajanje od projekta neće ići bez kolateralne štete. Tako barem misli poznavalac francuskih prilika Ros. „Ako MGCS propadne onda će uslijediti kraj i za borbeni avion FCAS. To je Bundestag jasno odlučio. Upravo za Makrona bi to bio gubitak obraza, koji bi opozicija na odgovarajući način iskoristila“.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu