Vojislav Šešelj – velikosrpska šprica otrova

Njemački internet portal n-tv.de u članku pod nazivom „Vojislav Šešelj – velikosrpska šprica otrova" piše o Vojislavu Šešelju, o čijoj oslobađajućoj presudi danas počinje žalbena rasprava u Haškom tribunalu. Piše se o njegovom nepoštovanju Haškog suda, "nemarno" pripremljenoj optužnici i o tome kako je i danas politički aktivan.

„31. mart 2016. godine bio je jedan od mračnih dana u istoriji UN-ovog Tribunala za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji." Ovom rečenicom autor počinje svoj članak navodeći datum kada je srpski „ratni huškač" Vojislav Šešelj oslobođen svih optužbi, te je odšetao kao slobodan čovjek. „Glavni tužilac Serge Brammertz, međutim, nije htio stvari ostaviti na tome. On 2. maja 2016. ulaže žalbu na oslobađajuću presudu", navodi se dalje i piše o prvobitnoj optužnici protiv Šešelja, prema kojoj se zahtijevalo 28 godina zatvora. Međutim, tužiteljstvo nije uspjelo prikupiti neophodne dokaze za sva njegova nedjela, a i optužnica je „nemarno" pripremljena i zbog toga je više puta morala biti prerađena.

„Nakon proglašenja, za njega pozitivne, presude, Šešelj nije pokazao ni traga kajanja. Osjećalo se da je njegovo mišljenje o UN tribunalu kao „antisrpskom sudu u rukama moći Zapada – potvrđeno",  piše dalje n-tv. U članku se navodi i njegova izjava za list Frankfurter Allgemeine Zeitung: „Dokazao sam da su sve optužbe protiv mene lažne, da su dovedeni lažni svjedoci i da su mnogi dokumenti bili falsifikovani". Šešelj je čak tražio i obeštećenje za svoj 12-godišnji sudski proces u Hagu i za sebe izvojevao 14 miliona eura. Sud mu je još išao „niz dlaku" dopustivši mu da jedno vrijeme sam sebi bude advokat. „Svoje nepoštovanje prema sudu je pokazivao i za vrijeme suđenja: ‚Ja trebam zbog Vas da ustanem? Niste normalni. Ja sam vođa srpskih četnika‘, vikao je za vrijeme sudskog procesa", navodi se u članku.

Autor također opisuje Šešelja kao ideologa koji je poticao genocid i etničko čišćenje. „Šešeljovi sljedbenici su ubijali, silovali i palili kuće", navodi se.

Vojislav Šešelj je i dalje politički aktivan. „Njegovi radikali (Srpska radikalna stranka) ponovo sjede u parlamentu Srbije od 2016. godine. Na posljednjim izborima su osvojili 8,1 posto glasova", piše n-tv, navodeći da Šešelj trenutnu srpsku vladu, u kojoj su i njegovi stari saradnici Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić, optužuje za izdaju srpskog naroda.

„Nasuprot tome, Šešelj je izrazio svoje odobravanje samoubistva osuđenog ratnog zločinca i svog ratnog protivnika, Slobodana Praljka: „Na ratnom polju on je bio naš neprijatelj. Ali, ovo što je on uradio, zaslužuje svako poštovanje", zaključuje se na kraju članka."

Njemačka vladajuća koalicija - Kooperaciona koalicija (KOKO)?

Njemački mediji danas se bave i koalicionim pregovorima, koji se u Njemačkoj vode već više od dva mjeseca. Komentariše se prijedlog koalicije pod nazivom „Koko" (Kooperaciona koalicija). Süddeutsche Zeitung o tome piše: „U SPD-u se ozbiljno priča o Kooperacionoj koaliciji, u kojoj će biti ugrađeni samo određeni suštinski projekti, a mjesto koalicionih partnera ostaje otvoreno. Dakle, „Koko" bi bila jedna velika koalicija sa klauzulom o „otvorenoj vezi". Nesumnjivo je da će ova koalicija ojačati važnost Bundestaga. Ali, da bi jedna vlada bila sposobna donositi odluke, neophodno je da ima stabilnu većinu. Kooperaciona koalicija funkcionira samo za prijelazni period."

Berlinski Tagesspiegel o koaliciji piše sljedeće: „Martin Schulz prvo mora pripremiti svoju stranku SPD u iduću novu „Veliku koaliciju". On, vjerovatno da bi dobio na vremenu, uvodi ovaj novi oblik koalicije. Međutim, koliko je vrijedna jedna takva taktika, ukoliko je ona svima „providna"? Sada bi pretpostavlja se, kancelarka Angela Merkel trebala odbiti prijedlog šefa SPD-a o kooperacionoj koaliciji. Što je sasvim moguće. Jer, Merkel ne ostavlja sumnje u to da ona želi stabilnu vladu, a ne eksperimente."

„Kooperaciona koalicija bi bila nešto kao otvoreni brak, a SPD bi bio i vladajuća partija i opozicija. Kada se samo pogleda izvan granica, jasno je da su problemi u svijetu preveliki za takvu ograničenu stranačku taktiku: klimatske promjene, Bliski istok, Sjeverna Koreja, Brexit i budućnost EU", navodi se u Landeszeitung iz Lüneburga.