Više novca za Bundesver i više zaduživanja?

Izjave bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa koje dovode u pitanje obavezu Sjevernoatlanskog pakta da vojno priskoči u pomoć svakoj napadnutoj članici te Alijanse, izazvale su zabrinutost i u Njemačkoj. Opet su glasniji oni koji zahtijevaju više novca za Bundever.

Političar Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Roderih Kizeveter, koji se bavi odbrambenim pitanjima, izjasnio se u razgovoru za list „Zidojče cajtung“ za utrostručavanje Posebnog fonda za Bundesver: „Potpuno je jasno da nam je potrebno 300 umjesto 100 milijardi evra, kako bi njemačka vojska bila osposobljena za rat“, rekao je.

Kizeveter je dodao da se mora isključiti nenamijensko trošenje tih para za krpljenje rupa u budžetu, te da državni izdaci za vojsku moraju trajno da se povećaju na dva odsto bruto domaćeg proizvoda. Prema njemu, to bi bilo moguće „samo promjenom prioriteta i jasnim strukturnim reformama“.

Švarc: Razdvojiti vojni budžet od „kočnice za zaduživanje“

I finansijski ekspert njemačkih socijaldemokrata (SPD), Andreas Švarc, kaže da postoji hitna potreba da se nadoknadi mnogo toga u odbrambenoj oblasti. Predložio je da se sredstva za odbranu i civilnu zaštitu, zbog nesigurnosti u SAD i ruske prijetnje, trajno odvoje od ustavne zabrane prezaduživanja, takozvane „kočnice za zaduživanje“. Prema njemu, Njemačka mora hitno da investira u civilnu zaštitu i zaštitu od katastrofa, potrebno je mnogo više odbrambenih kapaciteta za zaštitu od napada na informacione sisteme, više bunkera, mobilnih operacionih sala i poljskih bolnica.

Tramp namjerava da postane predsjednički kandidat i da se izbori za drugi predsjednički mandat u novembru. Na jednom predizbornom skupu je rekao da on saveznike koji su u NATO-u ne bi zaštitio od invazije ako ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu.

Zacrtani cilj članica Sjevernoatlanskog pakta jeste da godišnje za odbranu izdvajaju najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda. Njemačka je prethodnih godina izdvajala manje. Ove godine je postigla zacrtani cilj, a njemački kancelar Šolc je izjavio da će to tako ostati „za sva vremena“.

Njemačka kao najvažnija podrška Ukrajini u Evropi

Veće njemačko investiranje u naoružanje odlučujuće je i za Ukrajinu. Njemačka u Evropi izdvaja najveće sume kao vojnu podršku Kijevu, a u svijetu je na drugom mjestu posle Sjedinjenih Američkih Država. Institut za svjetsku ekonomiju iz Kila navodi da je Njemačka do sada Ukrajini stavila na raspolaganje 17 milijardi evra vojne pomoći.

Ipak, Ukrajina je pod sve većim pritiskom. Jedan od razloga je nedostatak municije. Trenutno je vrijeme isporuke do 28 mjeseci. Nove fabrike bi trebalo to da promijene.

Njemački kancelar Šolc je u ponedjeljak 12. februara tako položio kamen-temeljac za nove pogone koncerna Rajnmetal u Lineburškoj pustari. Naredne godine fabrika bi trebalo da proizvede 50.000 artiljerijskih granata, a 2026. čak 100.000. Planirano je da poslije toga proizvodnja na godišnjem nivou bude 200.000 granata. Radi se prije svega o granatama od 155 milimetara, ali će se proizvoditi i eksploziv i komponente za raketnu artiljeriju. Rajnmetal će investirati ukupno 300 miliona evra, u pogonima će raditi 500 ljudi.

Zamjenik šefa demohrišćanskog poslaničkog kluba traži više novca za odbranu

Zamjenik šefa demohrišćanskog poslaničkog kluba Johan Vadeful rekao je za list „Rajniše post“ da su investicije koncerna u nove proizvodne kapacitete iz oblasti naoružanja važne, ali da njemačka Vlada mora da predoči i strategiju jačanja vojne industrije: „Dvije godine poslije objave smjene epoha krajnje je vrijeme da se proširi i industrijska baza“.

Dodao je da bi njemačka vojska mogla da postane kičma konvencionalne odbrane NATO-a u Evropi, kada bi za to postojala industrijska osnova. Vadeful je zahtijevao od njemačke Vlade da „konačno predoči sveobuhvatnu strategiju za jačanje njemačke bezbjednosne i odbrambene industrije, kancelar je to odavno morao proglasiti šefovskim zadatkom“.

dd (ard)