Više krvi - više klikova?

Moto debate bio je provokativan: "Priča je dobra samo ako ima prolivanja krvi". Richard Porter, direktor BBC Global News nije se međutim dao isprovocirati. Naravno da se svijet medija promijenio. "Danas korisnici informacija imaju mogućnost da sami, putem svojih mobilnih telefona, twittera i video snimaka koje postavljaju, proizvode vijesti", rekao je Porter, odslikavajući današnju situaciju. Ovdje se međutim brzo postavlja pitanje, na koga odnosno na čije vijesti se možete osloniti.

"Tu je potrebna orjentacija", kaže direktor BBC Global News Porter. "Mi u BBC-ju reagujemo na takve vijesti i jednostavno pokušavamo pronaći istinu, odnosno utvrditi koje su informacije istinite". Poter dodaje da pri tome nije odlučujuća "najdramatičnija i najkrvavija vijest", odnosno vijest u kojoj se govori o velikom broju ubijenih i stradalih. "Postoji dovoljno dokaza da publika odnodno korisnici informacija i sami aktivno prelaze na novinarstvo i daju pojašnjavajuće background-informacije o nekom događaju, ukoliko su se zatekli na licu mjesta."

Annita Nyberg Frankenhaeuser, direktorica za medije Evropske RTV-unije, udruženja koje okuplja 70 RTV-kuća iz 56 zemalja svijeta, ubijeđena je da u pravilu medijima uspijeva da nađu pravi balans između krvavih, ratnih priča i važnih ali manje dramatičnih osvrta. Kriteriji za izbor priča su relevantnost za korisnike i raspoloživi finansijski resursi.

Takmičarski duh među medijima

Andreas Zumach, dopisnik iz Ženeve listaTageszeitung (taz) i dugogodišnji saradnik niza drugih medijskih kuća protivrječi ovoj viziji koja postoji u javnim servisima. "Kako je moguće da su novinari sedmicama izvještavali o demonstrantima na trgu Tahrir u Kairu, da bi potom bili potpuno zatečeni i iznenađeni pobjedom Muslimanske braće?" Njegova optužba je da su se novinari previše koncentrisali na spektakularne slike u Kairu i pri tome jednostavno propustili da zađu u unutrašnjost Egipta i pokažu šta ljudi misle i šta ih zaista pokreće. Takav odnos ga podsjeća na neprirodnu konkurenciju i takmičenje u kojem se često dešava da "mediji trče za istim efektima". On smatra da ima istine u tvrdnji da "količina krvi" u priči ili prilogu odlučuje hoće li on biti pravljen ili ne.

Zumach navodi i druge primjere. CNN je prije 11. septembra 2001. odustao od određenih lokacija i regiona za izvještavanje jer nije mogao da pravilno predvidi posljedice sve većeg antiameričkog raspoloženja u arapskom svijetu. "U pregovorima tokom krvavog konflikta u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina, održanim u Ženevi, u kojima su učestvovali službeni predstavnici naroda - često su to bili ratni zločinci - novinari se nisu trudili da pronađu druge sagovornike i da im daju prostora za njihovo mišljenje iako to nalaže zakon o izvještavanju. Danas je isto sa konfliktom u Ukrajini", primjećuje ljutito Zumach. Na žalost ne postoji konkurencija među novinarima ko će napraviti najbolju analizu ili osvrt. "Naš zadatak je da se pobrinemo da dobijemo i saslušamo sve strane. Ali to se dešava previše rijetko", kaže Zumach i naglašava da su potrebni izvještaji sa ljudima koji imaju jasne poglede o tome kako riješiti neki konflikt.

Poprište sukoba bez novinara

Katrin Sandmann je u mnogim ratnim područjima radila kao reporterka za ARD. Ona je ukazala na činjenicu da se upravo u zemlje, u kojima vlada posebno krvav konflikt, ne šalju novinari, jer je izvještavanje preopasno. "Mi zato nemamo reportera u Mosulu".

Ali to ne znači kompletno zakazivanje medija. "Ako želite analizu iz takvog regiona u kojem nema reportera, onda morate potražiti različite informacije različitih medija. Ali to se u međuvremenu zna", kaže Katrin Sandmann. Ona sama je izvještavala iz kriznih regiona, a bila je i nakon zemljotresa u Haitiju i na Twitter je stavljala važne informacije.

Trend za buduće novinare

Mediji bi se trebali specijalizirati za praćenje određenih tema i u tome je budućnost, rečeno je na Global Media Forumu u Bonu. Na jedan drugi trend ukazao je u svojoj video-poruci Ulrik Haagerup iz danske RTV-kuće DR: "Dobra priča ne mora uvijek biti krvava!" Haagerup i njegove kolege pokušavaju unijeti svjetlo u mračne i zakulisne radnje i događaje, daju orjentaciju a ne šire strah i užas. "Budimo mi ti koji će promijeniti dosadašnja novinarska pravila rada", rekao je ovaj danski novinar, za šta je nagrađen velikim aplauzom.

U diskusiji na Global Media Forumu u Bonnu jedan urednik iz Egipta je potvrdio da gubi čitaoce. "Ako dublje analiziramo koje priče su najčitanije, najtraženije i najviše prosljeđivane na internetu i zašto, onda odavno ne funkcionira sve po principu "priča je dobra, samo kada ima puno krvi"."