Veća diskriminacija Roma u EU-u nego na Zapadnom Balkanu

"Romi na Balkanu se nalaze na dnu socijalne ljestvice, diskriminirani su. Ali, sustavnog progona nema. Brutalni napadi, poput onih u EU zemljama Mađarskoj, Slovačkoj ili Francuskoj su uglavnom nepoznati", piše Der Tagesspiegel u svome članku kojega naslovljuje pitanjem: "Jesu li to stvarno sigurne zemlje podrijetla?", osvrćući se pritom na Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Srbiju. List dodaje da je stvarni problem tih zemalja borba s dramatičnom socijalnom bijedom te da im prijeti državni bankrot.

Zbog Daytonskog ustava se ne mogu štititi prava manjina

U nastavku se Tagesspiegel osvrće na situaciju Roma u svakoj pojedinačnoj zemlji. U slučaju Srbije taj list navodi da "na papiru svi građani uživaju dovoljnu zaštitu države. Ipak se, posebice homoseksualci i lezbijke, ali i pripadnici etničkih manjina diskriminiraju." U slučaju Makedonije Tagesspiegel navodi da je u toj zemlji čak manje izražen rasizam prema Romima nego u susjednoj EU članici Bugarskoj. "Međutim, zato što su EU zemlje poput Njemačke proteklih godina sve više vršile politički pritisak, na granicama dolazi do 'etničke selekcije'. Rome se jednostavno više ne pušta u autobuse koji voze u smjeru Europske unije ili se stavljaju posebne bilješke u njihove putovnice. Ono što je apsurdno je da je upravo pritisak iz EU-a povećao diskriminaciju na Balkanu."

Der Tagesspiegel navodi također i slučaj Bosne i Hercegovine, u kojoj "država, koja se temelji na poslijeratnom Daytonskom ustavu, ne može dovoljno štititi prava manjina. Tako se ljudi, koji se etnički ne izjašnjavaju ili pripadaju nekoj manjini diskriminiraju kroz ustav, kako je to 2009. utvrdio Europski sud za ljudska prava. To ne znači da su ti ljudi potlačeni u svakodnevici. Međutim, ono što je sigurno je da je pravna država u BiH tako loše razvijena i da je pod veoma jakim utjecajem stranačkih interesa, da građani često uopće ne mogu ostvariti svoja prava."

Nesnosni uvjeti života

Badische Zeitung u svom članku pod naslovom "Rome se ne proganja - ali oni su sve siromašniji" piše da njemačka diskusija o "sigurnim državama podrijetla" - Srbiji, Makedoniji i BiH, ne pogađa u bit stvarnog problema: "Gotovo 12.000 građana Srbije je ove godine u Njemačkoj podnijelo zahtjev za azil, gotovo isto toliko kao iz Sirije. Usto dolazi 4.600 potražitelja azila iz Makedonije i 4.200 iz BiH. Većina njih su Romi - ili se tako nazivaju kad ih se upita. Međutim, tko je jednom imao priliku vidjeti kako Romi na Balkanu moraju živjeti, onda ih neće htjeti poslati nazad. Usred glavnog grada Srbije Beograda su ljudi izgradili mala naselja s kućicama od lima, šperploče ili kartona. Nitko ovdje nije zaposlen. Mnogi rade na crno, većina ih skuplja boce ili otpad, ili pak prose. Ali progon? Ako su Romi negdje izloženi progonu, onda u Mađarskoj. Tamo desno ekstremne skupine pridonose usijavanju raspoloženja i potiču na lov na Rome - a policija zatvara oči. U Mađarskoj, ali i u Češkoj ili Francuskoj je diskriminacija na osnovu narodnosne pripadnosti puno jača nego u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. I EU zemalja se, međutim, načelno ne primaju zahtjevi za azil."

Ovaj list dalje navodi da se u Makedoniji čak može govoriti o "pozitivnoj diskriminaciji", ističući da Romi u toj zemlji imaju svog ministra, u državnoj službi su zaposleni i Romi te da ima i romskih policajaca. "U Bosni i Hercegovini je političko stanje teže: često se male romske zajednice nađu između fronta posvađenih naroda. Nakon Daytonskog sporazuma, kojega su 1995. nametnule Sjedinjene Američke Države, predsjednik može postati samo onaj tko se izjašnjava kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat. Rom, znači, ne", podsjeća Badische Zeitung. "Tko prizna da se Romi na Balkanu ne proganjaju, potražitelje azila zato ne mora automatski poslati nazad u njihove nesnosne uvjete života. Za slučajeve poput njihovih bi bilo potrebno uvesti pravo na boravak prema kojemu bi se prihvatili ne samo politički, već i humanitarni razlozi, kako bi izbjeglice mogle ostati u Njemačkoj", zaključuje Badische Zeitung.

Deset godina premalo za integraciju Roma

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) također postavlja pitanje: Koliko su sigurne zemlje podrijetla? Tako se i FAZ osvrće na loše uvjete u kojima žive Romi u tim zemljama: "Mnogi Romi u Bosni i Hercegovini, Srbiji ili Makedoniji nemaju zdravstvenog osiguranja, njihov očekivani životni vijek je kratak. Rano umiru od u biti bezazlenih bolesti. Mnogi, međutim, ne uspijevaju iskoristiti ni makar skromne šanse koje im pruža život. Romi na Balkanu su isključeni iz društva i pate, ali politički progonjeni nisu."

FAZ se u svezi s tim osvrće i na akcijski plan "Desetljeće za uključivanje Roma", dogovoren 2005. u bugarskom glavnom gradu Sofiji, a koji predviđa da se u tih deset godina u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i zemljama jugoistočne Europe kroz investicije u obrazovnom i zdravstvenom sektoru i na radnom tržištu Rome integrira u društvo i poboljša njihovu situaciju. List navodi pozitivan primjer iz Vojvodine, gdje je dogovoreno da se u 42 osnovne škole uvede i romski jezik. Ali, FAZ također navodi da je unatoč tim pozitivnim primjerima još uvijek lakše opisati "bijedno stanje mnogih Roma i sirotinjske četvrti u velikim gradovima, primjerice, u kojima postaje jasno da je deset godina premalo kako bi se savladalo isključenje Roma iz društva. Jedno stoljeće bi bilo više realistično."