Veličina ujedinjenja Njemačke i tragika BiH

"I podizanje i pad Berlinskog zida simbol su ideologijskog doba u kome smo živjeli i u kome još uvijek živimo", kaže univerzitetski profesor i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, Rusmir Mahmutčehajić. "BiH jeste, povijesno, kulturno i politički sublimacija svjetske pluralnosti. Pad Berlinskog zida je otvorio zapriječene ideologije unutar BiH, a prije svega u njenom okruženju, na njenom razaranju u toj pluralnosti. Najveći broj ljudi u BiH koji su trpili i trpe taj proces razaranja su bili bez mogućnost da shvate kako je, zapravo, gradnja mostova, održavanje različitosti, harmoriziranje religijskih, kulturnih, povijesnih suprotstavljenosti, gradnja prijateljstava, način njihovog preživljenja, što je zapravo način preživljenja svijeta kao cjeline", kaže profesor Mahmutčehajić.

I dok su u Njemačkoj nestajali simboli podjela, u BiH se uništavalo ono što spaja ljude. Tačno četiri godine nakon pada Berlinskog zida, srušen je Stari Most, a Mostar i danas trpi posljedice nasilnih podjela. "Ono što danas vidimo kao bosansku patnju jeste povezano i sa rušenjem Berlinskog zida”, kaže profesor Mahmutčehajić.

Zidovi u ljudima jači su od svih drugih

"To što danas vidimo kao političku i kulturnu pometenost bosanskohercegovačkih ljudi, zapravo je rezultat šire pometenosti. Da, zidovi u ljudima su puno čvršći i teži za razaranje od betonskih zidova koji prolaze kroz gradove. Današnje granice unutar BiH jesu neka vrsta simboličkih zidova i odražavaju stanje u ljudima. Međutim, ne može biti homogenih društava, ne može biti etničkih teritorija, ali mogu biti postojati politike utemeljena na prijateljstvu, zajedničkom interesu koji objedinjuju ljude i zapravo njeguju tu njihovu pojedinačnu i skupnu originalnost i neponovljivost. Zidovi to nastoje uništiti", ističe predsjednik Međunarodnog foruma Bosna.

"Pad Berlinskog zida pad je blokovske politike u njezinoj bezumnosti", kaže za Deutsche Welle akademik Vladimir Premec, koji je Zid u Berlinu prvi put prekoračio 1971. godine. "Ja znam kakve traume je to ostavljalo u meni. Ova postratna situacija u BiH, gdje se rat nastavlja drugim sredstvima, zapravo je ukotvljena u ljudskim glavama i sa zbiljom i perspektivom BiH nema nikakve veze. Zato, kao građanin BiH, naročito osjećam veličinu ujedinjenja Njemačke i tragiku ovakve Bosne kakva je sada", kaže profesor Premec.

U BiH se govori o tome kako do 1989. u ovoj zemlji nije bilo zidova koji dijele ljude, dok sada postoje mnogi, nevidljivi, čvršći od betona. Njihov se pad još ne nazire.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Zorica Ilić