Ustavni sud Srbije odobrio djelovanje ultradesničara

Ustavni sud Srbije (USS) je u svom obrazloženju naveo da mjera zabrane predstavlja posljednji odbrambeni akt demokratskog društva. Sud je stoga zauzeo stanovište da je takvu mjeru moguće izreći tek kada se pouzdano utvrdi da sve prethodno preduzete mjere nadležnih državnih organa nisu spriječile kontinuirano djelovanje udruženja i njegovih aktivnosti usmjerenih na ostvarenje Ustavom zabranjenih ciljeva.

Republičko javno tužilaštvo je tražilo od Ustavnog suda da zabrani ove organizacije zbog stalnog djelovanja usmjerenog na nasilno rušenje ustavnog poretka, kršenja Ustavom zajamčenih prava i izazivanja nacionalne, vjerske, rasne i seksualne mržnje i diskriminacije. Pomenute organizacije su prema ocjeni Tužilaštva “kontinuirano ugrožavale ljudska prava i slobode, učestvovale u nasilju, i širile mržnju prema LGBT populaciji i drugim narodima...Ciljevi udruženja objavljeni na njihovom sajtu su i 'oslobođenje i ujedinjenje svih srpskih zemalja u jednu državu', koju bi činile Srbija, Crna Gora, Makedonija, BiH, bivša Republika Srpska Krajina i sjeverna Albanija. Time se implicira upotreba nasilja, ugrožava teritorijalni integritet susjednih država i narušavaju dobrosusjedski odnosi, stajalo je u prijedlogu Tužilaštva.

Osokoljeni desničari

Politička javnost različito tumači ovakvu odluku Ustavnog suda Srbije. Pojedine stranke smatraju da se sudske odluke moraju poštovati, dok opozicione navode da je ovakva odluka posljedica političkog pritiska. Goran Miletić, programski direktor za Zapadni Balkan u organizaciji Civil Rights Defenders, ocjenjuje za DW da će ovakva odluka svakako imati ozbiljne posljedice:

"Ovakva odluka će izazvati dosta pažnje u javnosti i biće potpuno pogrešno interpretirana, što je već slučaj. Dakle, nije prošlo ni 24 sata a “Naši” su već saopštili kako oni smatraju da je njihovo djelovanje potpuno u skladu sa Ustavom, potpuno zakonito, i da je sve ono što oni rade potpuno u redu. Upravo takvih posljedica se i plašim. Smatram da će u neposrednoj budućnosti ovakve i slične organizacije, kojih je sve više u Srbiji, tumačiti da je njihovo djelovanje koje se tiče poziva na nasilje i govor mržnje ustavno i zakonito."

Sud osluškuje stanje u politici

Izvjesnu zbunjenost u javnosti povodom ove odluke izazvala je i činjenica da je prije samo pet mjeseci Ustavni sud zabranio djelovanje organizacije Obraz. Ako se analiziraju proklamovani ciljevi i djelovanje Obraza i organizacija SNP 1389 i SNP Naši vidljivo je da među njima skoro da nema razlika. Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava, kaže da se sada postavlja pitanje koliko je na ovu odluku uticao drugačiji politički momenat. Ustavnom sudu ostae da pojasni zašto je jednu odluku donio, a drugu nije, ističe Antonijević:

“Na žalost, Ustavni sud jeste i u prošlosti prilično osluškivao stanje u politici prije nego što se odlučivao na pojedine odluke. Zbog toga se nadam da ćemo u budućnosti vidjeti neku konzistentniju praksu Ustavnog suda, i jedno adekvatnije reagovanje u svakom slučaju kada je Ustavni sud dužan da reaguje”.

Pasivna država

Ustavni sud je u svom obrazloženju na neki način uputio kritiku državnim organima, prije svega Tužilaštvu, kako nije adekvatno reagovalo prilikom slučajeva na osnovu kojih se tražila zabrana ultradesničarskih organizacija. Milan Antonijević smatra da su to opravdane kritike:

"Vi kao država imate niz mjera koje možete preduzeti protiv onih koji šire mržnju, čine krivična djela, ili na drugi način djeluju suprotno onome što stoji u našem Ustavu. To nije na adekvatan i dovoljno jasan način rađeno u prošlosti. Tačno je da tužilaštvo, iako je to moglo, nije u nekim slučajevima blagovremeno reagovalo. Vidjećemo da li će se nakon ove odluke Tužilaštvo i drugi državni organi prenuti i krenuti da odlučnije reaguju."

Goran Miletić smatra da će članovi spomenutih desničarskih organizacija sada biti osokoljeni ovom odlukom. S jedne strane očekuju da ne mogu biti zabranjeni, a sa druge strane se uopšte ne plaše tužilaštva, koga bi najviše trebalo da se boje. A tužilaštvo bi trebalo da pokreće postupke u svakom konkretnom aktu koji oni preduzimaju, bilo to nasilje, govor mržnje ili nešto treće, kaže Miletić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić