Ustanak protiv francuskih elita
4. decembar 2018
Yves Rousset je još uvijek pod uticajem dramatičnih događaja u subotu. "Demonstranti su bili voljni da ubijaju ljude”, kaže Rousset inače predstavnik departmana Haute-Loire u francuskoj centralnoj vladi.
„Žuti prsluci” su proteklog vikenda zapalili njegovo radno mjesto u mirnom gradiću Le Puy-en-Velay. Nezadovoljni demonstranti su na zgradu bacali kamenje i Molotovljeve koktele. Nezadovoljstvo zbog povećanog nasilja u gradu, koji se smatra srcem katoličke Francuske, je veliko. U gradu koji je od Pariza udaljen više od 500 kilometara se obično politički šokovi u glavnom gradu ne osjećaju.
Škole kao sljedeći cilj?
Međutim, ovih dana je stanje sasvim drugačije. Talas uglavnom nekontrolisanih protesta je brzo zahvatio cijelu zemlju. Od Bresta do Straßbourga i od Lillea do Marseilla su demonstranti blokirali naplatne kućice na autoputevima, ulice i skladišta goriva ili su se u žutim prslucima okupili na protestnim marševima. Demonstranti, potpomognuti "žutim prslucima”, su zbog nezadovoljstva vladinom politikom prema obrazovanju u ponedjeljak blokirali oko 100 škola u cijeloj zemlji.
Francuski premijer Edouard Philippe i njegovi ministri su pred teškim zadatkom: istovremeno moraju pokazati rigoroznost ali i spremnost za dijalog. U protekla dva vikenda su u Parizu i gradovima u provinciji održane nekontrolisane demonstracije za koje su turisti rekli da su slične ratnom stanju. Za ministra unutrašnjih poslova, koji je na toj dužnosti samo mjesec i po Christopha Castanera, također predstoji izuzetno težak posao. On sa i onakon preopterećenim policijskim snagama po svaku cijenu mora spriječiti da i trećeg vikenda dođe do haosa na francuskim ulicama.
Građani, koji pružaju veliku podršku "žutim prslucima”, kategorički su protiv ekstremnih ljevičara i desničara koji koriste proteste za nasilje i napade.
Građanski bijes usmjeren protiv elita
Emiliano Grossman, politolog iz Pariza kaže da se vlada također mora obratiti demonstrantima čiji uspjeh dijelom ima kontradiktorne razloge. Sa jedne strane postoje stare suprotnosti između pariškog "Bobosa ", dakle "bogate ljevice", koja je posvećena zaštiti životne sredine - i konzervativnih građana na siromašnijoj periferiji, koji se osjećaju zanemareni od strane vlade. "S druge strane, u zemlji je takođe puno ljudi koji su ljuti što je Macron vrlo brzo nakon stupanja na dužnost ukinuo porez na imovinu, inače porez koji samo bogati plaćaju", kaže Grossman. "Francuzi sada smatraju da ih ne zastupa ni ljevica ni i desnica pariških elita”.
U osnovi, Macron je stigao tamo gdje je započeo svoj predsjednički mandat: 24 posto birača mu je dalo svoj glas u prvom krugu izbora. Godinu i pol dana kasnije Macron se ne može osloniti na veću podršku birača.
Na izazove pred kojim se nalazi francuski predsjednik se sa velikom napetošću gleda i u inostranstvu. "Ako u inostranstvu postoji utisak da jedan predsjednik nema pod kontrolom stanje u svojoj zemlji onda on i na međunarodnoj pozornici gubi kredibilitet”, kaže Henrik Uterwedde iz njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu.
Promjene zbog pritiska sa ulice
Ono što situaciju na unutrašnjo-političkom polju čini još složenijom je to što nema političkih institucija koje bi posredovale, a sindikati i nekada dominatne stranke su u dubokoj krizi. Socijalisti i konzervativni republikanci se nakon katastrofalnih poraza na proteklim izborima još uvijek nisu oporavili.
Stanje nije ništa bolje ni u stranci predsjednika Macrona. Stranka "La République en Marche" je proteklog vikenda izabrala Stanislasa Guerinia za novog predsjednika. 36 godišnji političar se smatra bliskim predsjedniku Macronu, ali je među građanima potpuno nepoznat. Uterwedde kaže da pokret "žuti prsluci” nema vlastiti pofil i do sada mu nije uspjelo da se tako konsoliduje da Macrona posmatra kao prijateljskog, ali i kritičnog partera koji se brine za probleme građana. Gledano iz takve perspektive je izlazak na ulicu jedini način da se promijeni politika naizgled svemoćnog predsjednika koji se želi držati svog reformskog kursa koji također mora praviti i ustupke.
Poboljšanje ni na vidiku
Zahtjevi koji se čuju sa ulice su nekontrolisani i ponekad kontradiktorni. Sve je počelo kao protest zbog povećanja akciza na gorivo. Međutim, zahtjeva je sve više: Macronova ostavka, novi izbori ili tema povećanje kupovne moći. "Jedan od zahtjeva će sigurno biti je i povećane minimalca što makroekonomski vjerovatno nema nikakvog smisla”, kaže politolog Grossman. Međutim, ovih dana je u Parizu veoma teško predvidjeti političku dinamiku.
U gradiću Le Puy-en-Velay se trenutno čiste ulice. U toku nereda je uhapšeno 12 osoba, a povrijeđeno je 18 policajaca. Strah da će protesti ponovo izbiti je veliki. Mir se neće tako brzo vratiti u ovaj gradić.