Upravljanje vodenim resursima: Između poplava i suša

Voda je i vitalni resurs i smrtonosna prijetnja. U poplavi u zapadnoj Njemačkoj, ta dva aspekta su usko povezana: U nekim posebno pogođenim područjima Eifela pitke vode nema dovoljno jer su oštećeni pogoni za vodosnabdijevanje. Okrug Euskirchen savjetovao je stanovnicima da prokuhavaju vodu iz česme, koja je inače sigurna za piće, jer su puknute cijevi i jaka kiša mogli dovesti do prodiranja mikroba u vodu.

U Njemačkoj je nadležnost za pitku vodu i otpadne vode u rukama opština. Neke od njih osnovale su udruženja za posebne namjene kako bi mogli raditi efikasnije: Na primjer, opštine u poplavama pogođenom okrugu Euskirchen i druga područja do njemačko-holandske granice organizirane su se u Udruženje za snabdijevanja vodom Eifel-Rur.

- pročitajte i ovo: Na zapadu blato i čekanje, na jugu još napeto 

Snabdjevači vodom suočeni sa dvije krajnosti

U principu, oni imaju dovoljno vode za privatna domaćinstva i industriju: U Njemačkoj se tu uzima dugoročni prosjek od 188 milijardi kubnih metara vode. To se kalkulira kao tzv. zaliha vode, što odgovara otprilike dvostrukoj količini vode Ženevskog jezera. Prema Njemačkom saveznom zavodu za statistiku, 13,5 posto količine vode upotrijebljeno je 2016. godine ne za javnu vodoopskrbu, već za industriju, poljoprivredu ili elektrane kojima je potrebna rashladna voda.

Godišnja eksploatacija do 20 posto vodenog potencijala smatra se neproblematičnom - međutim, vodeni resursi su od 2011. godine kontinuirano ispod vodenih zaliha. U 2018. godini samo je 119 milijardi kubnih metara vode bilo dostupno u vidu obnovljivog resursa. Nakon tri posebno vruća i suha ljeta, stručnjaci su u januaru upozorili na suše, koje će biti veoma rasprostranjene.

Barem kratkoročno će se kompanije i udruge za vodosnabdijevanje morati boriti sa drugom krajnošću: Brane, u kojima je nizak vodostaj odavno su problem, sada su toliko napunjene vodom da bi moglo doći do njihovog pucanja. U Steinbachtalsperre u okrugu Euskirchen situacija je u nedjelju popodne i dalje bila napeta. Sela ispod porozne brane su evakuirana, a odvod vode koja opterećuje i vrši pritisak na zidove brane, bio je sporiji od planiranog.

Zaštita od poplave - dijelom stvar države

Jedna EU-direktiva već desetak godina obavezuje države članice da se brinu i upravljaju rizicima od poplava. U Njemačkoj je to u osnovi odgovornost pokrajina. Na primjer, Porajnje-Falačka, koja je sada posebno pogođena, priprema procjene rizika, planira i gradi zaštitne sisteme poput nasipa na „vodama prvog reda", odnosno plovnim putevima velikih i važnih rijeka poput Rajne i Mosela. Savezna agencija za zaštitu okoliša nedavno je ocijenila djelotvornim nadregionalne mjere na najvažnijim njemačkim rijekama. Ali, vodostaj Rajne nije prouzrokovao nikakve probleme u trenutnoj katastrofi na zapadu Njemačke.

Rijeke Ahr i Kyll u Porajnju-Falačkoj i Erft u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, čije je izlijevanje nanijelo najveću štetu u sadašnjim poplavama, ubrajaju se međutim u vode drugog reda; ovdje su opštine odgovorne za zaštitu od poplava. U Porajnju-Falačkoj pokrajina plaća do 90 posto troškova za zaštitu od poplava i obilnih kiša. Prema riječima premijerke Malu Dreyer, u dolinu Ahr-a uloženo je 16 miliona eura. U Sjevernoj Rajni Vestfaliji postoji Fond za finansiranje takvih opštinskih projekata; u 2018. godini u njemu je bilo 66 miliona eura.

Klimatske promjene

Obje ekstremne situacije - previše ili premalo vode - sve češće će pogađati Njemačku s obzirom na klimatske promjene. Da bi odgovorila ovom izazovu, savezna ministrica okoliša Svenja Schulze dala je da se izradi nacionalna strategija za vode. Između ostalog, cilj je učiniti vode čistijim i zdravijim, obnoviti upravljanje vodama i boriti se protiv nestašice vode. Jedna od ideja je uvođenje "pametnih" tarifa za vodu, koje čine jeftinijom upotrebu vode u doba dana kada je mala potražnja; Hijerarhije upotrebe trebale bi razjasniti "kome je prije svega dozvoljeno da koristi vodu u slučaju regionalne nestašice vode".

Plan predviđa investicije od oko milijardu eura do 2030. godine, ali buduća savezna vlada mora o tome donijeti obavezujuću odluku. Političari opozicione partije Zelenih su ovu strategiju nazvali "beskorisnom ako na kraju izostane njena realizacija".

Strategija također uključuje ključni pojam "grada-spužve". Cilj je da gradovi u budućnosti imaju dovoljno zelenih površina, koji mogu apsorbirati vodu, koja će potom oticati u podzemne vode. Ideja je i da se jake padavine preko rijeka ne slijevaju nekontrolirano u more. Pod utiskom trenutne katastrofe sa poplavama, krovno Udruženje za upravljanje energijom i vodama (BDEW) već je upozorilo da se betoniranje unutrašnjeg jezgra gradova mora smanjiti, a preostali izvori pitke vode zaštititi od onečišćenja. Izvršni direktor BDEW-a Martin Weyand upozorio je da: „naše resurse pitke vode ne smijemo tako lakomisleno stavljati na kocku." 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu