Ukrajinu ne treba prepustiti samu sebi

Nekoliko demonstranata je ubijeno u uličnim borbama u Kijevu. To je tužni bilans višemjesečnih sukoba između 'Euromaidan aktivista' i sigurnosnih snaga predsjednika Janukoviča. Obračuni na ulicama Kijeva u punom su jeku.

Još koncem protekle sedmice, nakon zaoštravanja odnosa među sukobljenim stranama, mnogi su se pribojavali najgoreg. Novim represivnim zakonima, koji značajno ograničavaju pravo na demonstracije i proteste, predsjednik Janukovič je svjesno ciljao na eskalaciju sukoba.

Janukovičeva strategija eskalacije

Umjesto da vodi ozbiljne pregovore sa umjerenim vođama opozicije, Jannukovič je usvajanjem iznenađujućeg paketa zakona objavio rat onim sunarodnicima koji već mjesecima zahtjevaju njegovu ostavku. Posljedica toga bila je podjela u redovima onih koji predvode demonstracije i njihovih pristalica. Vođe opozicije, poput Vitalija Klička, podstakle su radikalne i nasilne demonstrante na otpor protiv vlasti u Ukrajini.

Ukrajina se tako našla na rubu izbijanja građanskog rata. To je rezultat radikalizacije demonstranata i strategije eskalacije Viktora Janukoviča. Mirni protesti počeli su u novembru, nakon što Janukovič nije potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.

U međuvremenu se ne radi više samo o približavanju EU, već u biti o opstanku vladavine Janukoviča, koji je represivnim zakonima i brutalnim akcijama sigurnosnih snaga dokazao nedostatak demokratske odgovornosti. Čekanje do redovnih predsjedničkih izbora u proljeće 2015. godine, dakle, nije rješenje aktuelnih sukoba.

EU i Rusija moraju djelovati

Politika koja je trenutno na sceni izuzetno je opasna. Janukovič, ali i opozicioni lideri, ako uopšte više i mogu da govore u ime svih demonstranata, međusobno se optužuju i teško da će postići bilo kakav dogovor i rješenje bez da se umiješaju posrednici. Dakle, ako se nastavi nasilje, koje svakako treba zaustaviti, Ukrajinu bi mogao zahvatiti građanski rat. Stoga se očekuje da EU i Rusija zajednički djeluju na rješavanju ovog problema.

Zbog složenih interesa, nejasnih pretpostavki i vizija evropske politike Ukrajine u kojoj preovladava uglavnom spoljno-politički uticaj Rusije u kome nema odstupanja, to neće biti nimalo lak poduhvat. Primjer Sirije je na najsuroviji način pokazao kuda to može odvesti, ako međunarodna zajednica ne želi usuglasiti razlike u stavovima. Slučaj Sirije je također jasno pokazao da pritisak Zapada, ali i sankcije koje bi EU trebala najzad uvesti režimu Viktora Janukoviča, kao i pragmatična politika sa Rusijom, mogu dovesti do političkih rješenja.

Ukrajina klizi u građanski rat. To ne može biti ni u interesu Rusije, ali ni u interesu Zapada. Već sada bi trebali početi diplomatski napori EU usmjereni prema Moskvi. U diskusijama o Siriji u Montreu i na sastanku globalne elite u švajcarskom Davosu trebalo bi biti dovoljno mogućnosti da se spriječi dalja eskalacija sukoba u Ukrajini.

Autor: Ingo Mannteufel

Odgovorni urednik: Svetozar Savić