Ukrajinski učenici: kako se snalaze u njemačkim školama?

Prema podacima Centralnog registra stranaca (AZR), do novembra se njemačkim vlastima prijavilo oko 1,02 milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Od toga je oko 35 posto djece i mladih do 18 godina, od čega najviše osnovnoškolske dobi. Oni su dužni ići u školu, stoga moraju pratiti nastavu.

Natalia Roesler iz Savezne mreže roditelja mreža organizacija migranata za obrazovanje i sudjelovanje sretna je zbog obveznog školovanja. U početku se, kaže ona, većina izbjeglica nadala da će se moći brzo vratiti kući. “Bili su uzbuđeni i sjedili su na svojim koferima, da tako kažem, a nema previše volje da se djeca dobrovoljno pošalju u njemačku školu”, opisuje Roesler svoja iskustva. Pogotovo jer je bilo moguće da djeca nastave školovanje u Ukrajini online putem.

Države odlučuju o tome što i kako predavati

Ne svi, ali oko 201.000 ukrajinske djece i mladih sada ima mjesto u njemačkoj školi. Ministrica obrazovanja Schleswig-Holsteina Karin Prien govori o "velikom integracijskom postignuću". Na u mnogim mjestima je prijem djece pošao za rukom "relativno bešumna", kaže političarka CDU-a, koja trenutačno vodi Konferenciju ministara obrazovanja (KMK). U odboru ministri obrazovanja 16 saveznih država o mogućim jedinstvenim rješenjima u njemačkim školama. U Njemačkoj je naime obrazovanje regulirano na nivou saveznih država.

Ne postoje smjernice na saveznom nivou o tome kako se djeca i mladi izbjeglice obrazuju u Njemačkoj. To ovisi o tome gdje žive, jesu li uključeni izravno u redovne školske razrede ili pohađaju odvojene razrede dobrodošlice ili pripremne razrede. Ponegdje mogu prijeći na redovnu nastavu nakon što dovoljno nauče njemački. No, postoje i savezne države u kojima se djeca u pripremnoj nastavi školuju odvojeno u trajanju do godinu dana. 

Ukrajincima je to teško razumjeti, kaže Natalia Roesler. "Za neke je roditelje šok da u Njemačkoj postoji 16 različitih sustava", kaže ona.

Razredi dobrodošlice na udaru kritike

U Ukrajini je njemački uz engleski jedan od glavnih stranih jezika koji se uči u školama. Unatoč tome jezična barijera je često velika. Stoga se na prvi pogled čini razumnim djecu i mlade najprije podučavati njemačkom jeziku u razredima dobrodošlice.

Pedagozi se ne slažu s ovim. Iako je podučavanje jezika važno, separacija migranata unutar škola ima više negativnih nego pozitivnih učinaka u praksi, kaže Juliane Karakayali, profesorica sociologije na Evangelische Hochschule Berlin. Nastava dobrodošlice je, kaže ona, paralelni sustav koji nije integriran u redovni školski sustav i stigmatizira učenike. U nedostatku fiksnog nastavnog plana i programa obično ovisi o učiteljima što djeca uče.

Iskustvo jedne učiteljice

Sarah, učiteljica u osnovnoj škole iz Baden-Württemberga, koja ne želi da joj se objavi puno ime, podržava kritike. “Nemamo smjernica što i kako trebamo podučavati”, potvrđuje ova 27-godišnjakinja u razgovoru za DW.

Od početka školske godine u septembru ona drži nastavu ukrajinskoj djeci od šest do dvanaest godina u pripremnom razredu. "U našoj školi imali smo drugi pripremni razred s djecom koja su govorila arapski ili turski jezik. Nažalost, pošto nismo imali dovoljno učitelja, morali smo spojiti razrede." 

Molba za brzu integraciju

Lekcije nemaju mnogo veze s uobičajenom školskom nastavom. "Komuniciram rukama i nogama i preko google prevoditelja", kaže Sarah. "Postoje elementarni časovi njemačkog jezika i matematike - ali djeca se previše razlikuju kada je riječ o starosti", kaže ona. Kao posljedica toga, učitelj kreira pojedinačne zadatake za svako dijete, koje treba riješiti.

Sarah je čvrsto uvjerena da bi djeca učila mnogo brže i puno bolje kada bi se integrirala u redovne razrede nakon kratkog perioda pripreme od dvije do tri sedmice. "Djeca se inače ostaju povučena i, naravno, razgovaraju samo na svom jeziku", kaže ona. Ona smatra da bi bilo dobro angažirati ukrajinske učitelje i predavati im zajedno s njemačkim profesorima.

Lošiji posao, lošija plaća

Profesorica Karakayali se žali da je 3000 ukrajinskih učitelja koji su trenutno zaposleni u njemačkim školama uglavnom zaposleno kao "neka vrsta obrazovnog osoblja". Uz odgovarajuću manju plaću. Učiteljica Sarah iz osnovne škole može samo odmahnuti glavom. "Ovdje je ipak riječ o djeci”, kaže ona. "Imamo toliki nedostatak učitelja da bi trebala postojati fleksibilnija rješenja", kaže Sarah.

Tim više što bi, prema riječima ekpertkinje za obrazovanje Juliane Karakayali, bilo važno da se ukrajinska djeca i mladi podučavaju na svom jeziku i po ukrajinskom nastavnom planu i programu. U protivnom, kaže ona, postoji rizik da će izgubiti dodir s vlastitim školskim sustavom. Još uvijek je moguće sudjelovati u ukrajinskoj nastavi online putem. Ali spremnost da se time bavite poslijepodne nakon nastave njemačkog je sve manja. Pogotovo među mladima koji su sami odlučili da žele ostati u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu