Ukrajinci integrisani u bh. društvo, ali i čuvari identiteta
25. august 2009
Iako se za Ukrajince zna reći da su se integrisali u bh. društvo, niko od njih nije bio ni u jednoj vlasti za proteklih 100 godina. Tradiciju i običaje međutim nisu zaboravili. Prije nešto više od jednog vijeka pusti dijelovi BiH naseljavani su od austougarske vlasti što je bilo pogodno tle i za Ukrajince koji su željeli da dođu u BiH. Oni su naselili područija uglavnom oko Banjaluke, a ima ih i u Derventi, Srpcu, Prnjavoru i Prijedoru.
Otac Anke Koprenović iz Banjaluke došao je 1903. godine iz Lavova, a od Austro-ugarske su dobili zemlju u Devetinama nadomak Banjaluke.
“I kako je tu bila stara šuma ispade da je ta zemlja dobro rađala pa su se oni vraćali sa informacijom u Ukrajinu da tu zemlja strašno dobro rađa. Tamo je bilo prenaseljeno. Bilo je nadstrešnica do nadstrešnice i stvaralo se siromaštvo tako da nisu imali mogućnosti da žive… morali su negdje da idu I tako su došli na ove prostore.”
Po vizu u Moskvu
Međutim vremenom se Devetina iseljavala, a većina ljudi otišla je u inostranstvo. Veliki dio onih koji su ostali članovi su Kulturno-prosvjetnog udruženja Ukrajinaca “Taras Ševčenko” iz Banjaluke. Predsjednik Vasilj Pristaš kaže da je bilo lakše u vrijeme nekadašnje SFR Jugoslavije. Jer, lakše se putovalo u Ukrajinu, a i rođaci iz Ukrajine lakše su dolazili.
“Problem je što BiH nije u Ukrajini napravila nijedno predstavništvo niti ambasadu. Jednostavno izgleda da je i ona zaboravila porijeklo. Oni iz Ukrajine da bi dobili vizu moraju ići čak u Moskvu, a da bi otišao u Moskvu može tri puta doći ovdje i vratiti se.”
Iako je bilo istaknutih Ukrajinaca koji su radili na područiju Banjaluke u posljednjih stotinu godina nijedan nije uspio ući u vlast. Izuzetak je jedan predstavnik koji je na prošlogodišnjim izborima uspio uz pomoć stranke ući u gradsku skupštinu. Stevo Havreljuk iz Banjaluke porijekom je Ukrajinac i predsjednik je Saveza nacionalnih manjina RS. Kaže da je ulazak u vlast u stvari ispunjavanje interesa stranke a ne nacionalnih manjina.
“Mi sada imamo u BiH izabranih 35 odbornika nacionalnih manjina u skupštinama grada, ali su oni uglavnom predstavnici političkih partija koji zadovoljavaju interese političkih partija, a tek onda nacionalnih manjina.”
Nađemo se kod “Dva seljaka”
Malo je Banjalučana koji ne znaju za “Dva seljaka” u centru grada. Radi se o dvije bronzane skulpture ispred zgrade nekadašnje Službe društvenog knjigovodstvam, a današnje Palate predsjednika RS.
Skulpture je izradio Vladimir Pavlovič Zagorodnjuk i postavio 1937. godine. One predstavljaju Krajišnike obučene u narodnu nošnju.
Za razliku od drugih nacionalnih manjina u BiH Ukrajinci su se integrisali u društvo iako su i dalje, kako vole reći čuvari svog identiteta. Jezik uglavnom znaju svi Ukrajinci, jer se govori u porodici, crkvi i udruženjima koji rade na očuvanju identiteta kakvo je i “Taras Ševčenko”.
Autor: Dragan Maksimović
Odg. urednik: Svetozar Savić