Ukrajina u NATO - odmah! Je li to moguće?

Članak 5 je srž NATO ugovora. On opisuje obavezu svih članica da pomognu drugoj u samoodbrani u slučaju napada na neku zemlju NATO-a. No, svaka članica NATO-a sama odlučuje kakvu će pomoć pružiti. "Mi ćemo braniti svaki kvadratni centimetar teritorija NATO-a", više puta je naglasio američki predsjednik u odlasku Joe Biden nakon napada Rusije na Ukrajinu. Ukrajina bi htjela pod ovaj zaštitni kišobran. NATO je to više puta obećao, ali bez navođenja datuma. Ova država bi u jednom trenutku trebala biti nagrađena članstvom za svoju odbrambenu borbu protiv Rusije.

NATO zaštita samo za dio Ukrajine?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskisada je predložio prijem dijela Ukrajine sa slobodnim teritorijama u NATO. Područja pod ruskom okupacijom na istoku i poluotok Krim (oko 27 posto Ukrajine), koje je Rusija pripojila kršeći međunarodno pravo, u početku ne bi trebala doći pod zaštitni kišobran Sjeveroatlanskog saveza. Zelenski želi spriječiti daljnje napredovanje ruskih trupa i omogućiti pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o prekidu vatre. 

Tehnički gledano, vjerojatno bi bilo moguće samo djelomično primjeniti načelo 5 NATO ugovora na teritoriju Ukrajine. Instrument o pristupanju Ukrajine, koji bi morale ratificirati sve 32 članice NATO-a, može se formulirati u skladu s tim. Dodatni protokoli o drugim pitanjima već su sadržani u članku 14. Ugovora o NATO-u. Članak 6. ugovora opisuje teritorij NATO-a. Na primjer, neki otoci koji pripadaju Francuskoj ili Velikoj Britaniji na Karibima ili Pacifiku nisu teritoriji NATO-a. Prilikom podjele Njemačke na Saveznu Republiku Njemačku i Demokratsku Republiku Njemačku, NATO ugovor se odnosio samo na zapadni dio Njemačke, odnosno Saveznu Republiku. DDR je bio član Varšavskog pakta, vojnog saveza Sovjetskog Saveza. 

Mnoge članice NATO-a se ne slažu

Pitanje je prije postoji li politička volja među partnerima u NATO-u, posebice najvažnijoj članici SAD-u, da prihvate slobodnu Ukrajinu. Njemački sigurnosni političari, primjerice, upozoravaju da bi rizik od uvlačenja u vojni sukob još jednim ruskim napadom na Ukrajinu bio vrlo velik. Tokom svoje posjete Ukrajini u ponedjeljak, kancelar Olaf Scholz još je jednom jasno dao do znanja da odbija trenutni ulazak Ukrajine u NATO. Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg se ne slaže s tim. Ubrzo nakon odlaska s dužnosti u oktobru rekao je da bi brzi prijem većeg dijela Ukrajine u NATO mogao dovesti do kraja rata. "Gdje postoji volja, postoje načini da se pronađe rješenje. Ali potrebna vam je granica koja definira gdje se poziva na članak 5, a Ukrajina mora kontrolirati cijelo područje do te granice", rekao je Stoltenberg za Financial Times u oktobru. Francuska, Poljska i baltičke zemlje također bi mogle zamisliti djelomično članstvo Ukrajine u NATO-u. 

Trumpov faktor teško je izračunati

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više je puta tražio sigurnosna jamstva od NATO-a kao dio svog "plana pobjede". Prema riječima njemačkog general majora Christiana Freudinga, šefa planskog i komandnog štaba Bundeswehra, Ukrajina je "pritjerana uza zid". Zato bi Zelenski mogao zamisliti da zasad odustane od ponovnog osvajanja teritorija pod ruskom okupacijom. Ruski vladar Putin je, između ostalog, tražio da Ukrajina ne uđe u NATO, čak ni djelomično. Neizvjesno je kako će se ponašati nova američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa. Wall Street Journal, pozivajući se na izvore bliske sljedećem predsjedniku, izvijestio je da Trump možda želi "odgoditi članstvo Ukrajine za 20 godina". Nejasno je kako Trump namjerava dovesti do kraja ruski rat protiv Ukrajine, što je najavio.

Rutte: Više oružja, manje rasprava

Na aktualnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Bruxellesu, novi glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da Ukrajini ne trebaju nove diskusije o načinima prekida vatre, već više oružja i više raketne odbrane. "Ukrajina ne treba stalno nove ideje za mirovni proces, ali moramo osigurati da Ukrajina ima ono što treba da bude u snažnoj poziciji", rekao je Rutte. S te pozicije snage Ukrajina bi onda trebala pregovarati s agresorskom Rusijom, poručio je Rutte.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu