MMF-ov kredit za Ukrajinu

Sve visi o tankom koncu. Zbog toga možda ukrajinski ministar vanjskih poslova, Pawlo Klimkin, na konferenciji za novinare stoji mirno i uspravno i ne pravi nervozne pokrete. Stojeći u stavu mirno, novinarima se obraća kao da je tekst naučio napamet. Kijev, kako kaže, poštuje primirje postignuto 12. februara u Minsku. Međutim, pobunjenici samo prividno povlače svoje teško naoružanje.

Kratko prije toga je prvi put zasjedao tzv „vojni kabinet“. On je zaključio ono što je predsjednik Porošenko noć prije rekao u jednom televizijskom intervjuu: „primirje se kako tako poštuje“. Posmatrači OSCE-a su pak početkom sedmice saopštili da su njihov rad ometale obje strane. Dakle, ne može se bez sumnje utvrditi da li je teško oružje povučeno iza linije, koja je dogovorena u Minsku.

Međutim, za vrijeme konferencije za novinare ministra vanjskih poslova to nije igralo nikakvu ulogu. Trenutno se radi prije svega o raspoloženju, procjenama, klimi... – ne u područjima zahvaćenim ratom nego na tržištima, među kojim je i finansijsko.

Važna odluka MMF-a

Danas (11.3.) se održava sastanak direktorija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) na kojem će biti riječi o Ukrajini. Tom prilikom će biti govora o planovima za naredne četiri godine ali i o tome da li Ukrajina, kako danas stvari stoje, uopšte ima budućnost. MMF bi inače Ukrajini trebao dati kredit u iznosu od 17,5 milijardi dolara.

Ukrajinska ministrica finansija, inače rođena u SAD, Natalija Jaresko, na Twitteru je napisala da se radi o „brzom postizanju makroekonomske stabilnosti“. Njena poruka je upućena dominantnim anglosaksonskim tržištima. Naime, samo uz pomoć novca MMF-a postoji nada da će svjež novac i privatni kapital ponovo doći u zemlju.

Jaresko radije daje intervjue američkim medijima, nego evropskim, a njen cilj narednih sedmica su London, Washington i New York. Namjera ove bivše saradnice američke ambasade u glavnom gradu Ukrajine je da paket pomoći MMF-a „donese“ u Kijev. To što upravo evropske zemlje uplaćuju većiu dio novca u MMF kao da joj je svejedno.

Upozorenje Christine Lagarde

Ako se prekrši primirje na istoku zemlje, prije nego što počne dolaziti novac, onda će sve pasti u vodu. Niko ne želi ulagati svoj novac u zemlju u kojoj se ratuje. Direktorica MMF-a, Christine Lagarde, prije sedam dana je izjavila: „finansijska podrška Kijevu zavisi od stabilnosti stanja na istoku zemlje“. Ona je istovremeno podsjetila Moskvu da Rusiji ipak ne može biti u interesu kolaps u Ukrajini. U tom slučaju bi ruski krediti u Ukrajini bili izgubljeni, a mnogim ukrajinskim bankama, sa ruskim udjelom, prijeti bankrot.

Nema povjerenja u primirje

Taj kapital je već sada zarobljen u Ukrajini. Naime, skoro godinu dana za sve isplate u bankama postoji posebno precizirana procedura. Kurs ukrajinske valute grivne, se trenutno stabilizovao: odnos grivne prema euru je 1:25. Međutim, da li će tako i ostati zavisi od mnogih najavljenih reformi čije se sprovođenje u djelo u kijevskoj svakodnevici ne prepoznaje.

Dok lijepo vrijeme na ulice Kijeva mami veliki broj građana, iz Donjecka stižu vijesti da pobunjenici izvode vježbe „do 20. ili 25. marta“. Međutim, niko ne zna kakve vježbe. Ipak, i to je dovoljno da probudi nepovjerenje u primirje. Mariupolj, važna luka na Azovskom moru koja je pod kontrolom ukrajinskih trupa, mogao bi biti naredni cilj pobunjenika. Cilj bi mogao biti i Harkiv, multukulturni grad koji je inače drugi po veličini grad na sjeveroistoku zemlje. Povjerenje u primirje je poljuljano - sve visi o koncu.