Ukrajina kao bivša Jugoslavija

„Jugoslavija je u Hladnom ratu bila zemlja između blokova, koja je zahvaljujući svojoj politici koju je vodila sa obje strane - profitirala. U zemljama nasljednicama se s posebnom pažnjom prati narastajući konflikt između Rusije i Zapada. No, ne percipiraju svi događaje na isti način“, piše Noje cirher cajtung (NZZ) i nastavlja: "Za Srbiju je ruska pozicija veoma važna. Zajednička pravoslavna i istorijska uloga Rusije kao sile zaštitnice osnova je za 'specijalne veze'. A tim vezama je još više dalo na težini podržavanje Moskve kada je riječ o kosovskom pitanju. Predsjednik Putin je počasni građanin u mnogim manjim gradovima u Srbiji, a među kosovskim Srbima uživa ulogu heroja. No, to što je on nakon Abhazije i Južne Osetije priznao i nezavisnost Krima, uzbunilo je mnoge Srbe. Jer, separatisti na Krimu upravo uzimaju Kosovo kao primjer za ono što oni rade. Sada se neki pitaju hoće li uslijediti i priznanje Kosova od strane Moskve. Međutim, ruski ambasador u Beogradu je smirio duhove govoreći kako promjene kursa ruske politike u pogledu Kosova neće biti.“

„Oproštaj s nevoljenom državom“

NZZ piše kako nikog ne iznenađuje da Putinov korak u Srbiji i susjednim zemljama budi ambicije.„Iz Republike Srpske dolazi očekivani ceterum censeo (lat. uostalom mislim), predsjednika Milorada Dodika: Korak koji je učinio Krim jača pravo na samoopredjeljenje, te bi tako i Srbi u BiH morali da uzmu za ozbiljno mogućnost da se oproste sa nevoljenom državom“, citira NZZ Dodika i napominje kako se Beograd čudno ućutao. „A zvanična politika ne reaguje na provokativne izjave iz susjedne zemlje.“

List napominje i da se u Bosni i Hercegovini na krizu u Ukrajini ne gleda kao na situaciju Kosovo-Srbija već se povlače paralele sa raspadom bivše Jugoslavije. „Putinove najave da će Ruse izvan zemlje braniti i oružjem podsjećaju na Miloševićeva stremljenja da dijelove uništene Jugoslavije, pretežno naseljene Srbima, nasilno 'vrati domovini'. Tako da Putin u ovoj ulozi izgleda kao Miloševićev učenik. A razlika je samo u 20 godina. Pa zar Zapad u ovih 20 godina nije ništa naučio? Evropska unija, čije zvjezdice ni na Balkanu ne sijaju tako jako, posebno je na socijalnim mrežama dobila svoje: Nedostatak odlučujućih snaga i jedinstva – kao i tokom katastrofalnog raspada bivše Jugoslavije – osujećuju energičan napad“, piše NZZ i zaključuje kako je Ukrajina već duže vrijeme kao i Jugoslavija u njenim posljednjim godinama – podijeljena zemlja. Sistematsko poređenje moglo bi dati odgovore na jedno važno pitanje: Zar ove ponude za integraciju u EU ne potpiruju unutrašnje napetosti? I nije li možda simptomatično da je Evropska unija tek nakon raspada Jugoslavije mogla da preuzme ulogu sile koja radi na postizanju mira? Da li je ova ponuda Ukrajini došla u pogrešnom trenutku?“, pita se Andreas Ernst na kraju teksta pod naslovom „Demijurg podjela“ iliti „Tvorac podjela“.

Može li se Putinu vjerovati nakon aneksije Krima?

Njemačka štampa pažnju posvećuje i Putinovom govoru. List Velt piše: „Ruski predsjednik podsjetio je na ponovno ujedinjenje Njemačke, kako bi jasno stavio do znanja šta za njega znači 'ponovno pripajanje' Krima ruskom carstvu. U istom dahu obračunao se i sa Nikitom Hruščovim, koji je 1954. poklonio Krim tada sovjetskoj republici Ukrajini. Ako je nešto pozitivno uopšte bilo u Putinovom govoru, onda je to bilo samo naziranje da on ne želi dalju podjelu Ukrajine. Ali, da li se tome može vjerovati nakon aneksije Krima?“, pita se komentator lista Velt.

„Ruski predsjednik nije ništa iznenađujuće saopštio“, piše Folksštime iz Magdebruga. „Aneksija Krima već je bila zapečaćena. U svom jezgrovitom govoru, Vladimir Putin dobrim dijelom poseže za demagogijom. Istovremeno je govorio o otimanju Krima Ukrajini i bratstvu dvaju naroda. Utješno je barem to što je Putin očigledno zadovoljio svoju teritorijalnu glad. Pružio je uvjeravanja da nije zainteresovan za dalje podjele u Ukrajini. Pominjući njemačko ujedinjenje, pokušavao je da opravda vezu između Krima i Rusije. Zid koji je dijelio svijet je srušen. Ali, Putin sada svojom politikom povlači nove granice između Rusije i Zapada“, komentariše Folksštime iz Magdebruga.

„Proteklih dana postalo je jasno da smo svjedoci borbe najmoćnijih. Spoljna politika poseže za pravilima koja se nisu pokazala pouzdanim, onako kako to stoji na papiru. Međunarodno pravo je često bilo narušeno. Putin navodi primjer odvajanja Kosova od Srbije kao presedan. Formalno je ruski predsjednik u pravu. I tom prilikom je narušen integritet jedne zemlje, ali je to bio rezultat masovnog nasilja države nad jednim dijelom stanovništva. U slučaju Krima se o tome ne može govoriti. Poređenje i pozivanje na međunarodno pravo je čista retorika jer on zastupa ruske interese. Putin ne želi još jednu članicu NATO-a u svojoj blizini, a ni članicu Evropske unije. On želi da osigura zonu u kojoj on ima uticaj“, piše Fraje prese iz Kemnica.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić