Ukrajina i Rusija: Olaf Šolc u delikatnoj misiji

Prvi dan u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, drugi dan u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Oba puta dolazak rano ujutru i odlazak veoma kasno uveče – to je plan. Da geopolitička situacija nije toliko napeta i da odnos Rusije i Ukrajine nije u toj mjeri zatrovan, onda bi ovo putovanje bila sasvim normalna inauguraciona posjeta novog njemačkog kancelara Olafa Šolca.

To bi bilo prvo svojevrsno „opipavanje" između šefova država i vlada, pokušaj da se međusobno procjene, da se vidi da li između njih ima nekakve „hemije" i kolika je politička harmonija. Od toga u dobroj mjeri zavise bilateralni i geopolitički odnosi. Ali novi kancelar nema vremena za takav blag i ugodan početak.

Situacija izuzetno opasna

Američke obaveštajne službe upozoravaju da bi ruski napad na Ukrajinu mogao da se dogodi još prije narednog vikenda. Poslije SAD i drugih zapadnih zemalja i Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu zatražilo je od njemačkih državljana da napuste Ukrajinu. Njemačka vlada ocjenjuje da je situacija izuzetno opasna. Kancelar Šolc je u nedjelju, na marginama izbora njemačkog predsjednika, govorio o „veoma, veoma ozbiljnoj prijetnji miru".

Šolc je pokrenuo diplomatsku ofanzivu. Prije nedelju dana bio je u Vašingtonu sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, nakon čega su u Berlinu bili i neki od šefova država ili vlada zemalja EU. Šolc je ugostio francuskog predsjednika Emanuela Makrona i šefa poljske države Andžeja Dudu, kao i premijere Danske i tri baltičke države. I predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel boravio je u Berlinu, a tu je u četvrtak (10.2.) održan i desetočasovni razgovor u tzv. „Normandijskom formatu" na nivou savjetnika između Rusa i Ukrajinaca, koji su moderirali Nijemci i Francuzi.

Pregovarati i odvraćati

Sada slijede Kijev i Moskva. Velika očekivanja opterećuju Šolca – toliko da njegova vlada unaprijed pokušava da „spusti letvicu". Iz krugova vlade kažu da ne očekuju da će se kancelar iz Moskve u utorak uveče vratiti s konkretnim rezultatom. Razgovori su dio intenzivnih diplomatskih napora svih saveznika s ciljem da se konkretnim koracima održi nit razgovora sa Rusijom o deeskalaciji.

Kancelar pritom koristi „dvostruku strategiju": s jedne strane pregovori, a sa druge prijetnje. „Vojna agresija na Ukrajinu koja bi ugrozila njen teritorijalni integritet i suverenitet, izazvala bi oštre reakcije i sankcije. Pažljivo smo ih pripremali i možemo odmah da ih sprovedemo, zajedno sa našim saveznicima u Evropi i NATO". Savez je jedinstven i odlučan, rekao je Šolc prije nekoliko dana. „Niko ne bi trebalo da se nada da ćemo se po tom pitanju razići – djelovaćemo kao jedan."

Posebni odnosi Njemačke i Rusije

Ipak, posjeta kancelara Kijevu i Moskvi mora se sagledati drugačije nego, na primjer, posjeta francuskog predsjednika Emanuela Makrona prije nedelju dana. Kako naglašavaju krugovi bliski vladi, njemački bilateralni odnosi sa tim zemljama nikada se ne mogu posmatrati izvan historijskog konteksta

U ime Njemačke tom regionu su nanijete beskrajne patnje. Mora se biti zahvalan na tome što je u posljednjih nekoliko decenija bilo moguće obnoviti odnose s narodima tih zemalja. Ali, to ne znači da je i u ovom slučaju uloga Njemačke posebna. „Mi smo uključeni u ono što svi pokušavaju da urade."

Nesuglasice oko isporuka oružja

Međutim, ono u šta Njemačka nije „uključena", jesu isporuke oružja Ukrajini. Vlada u Berlinu to odbacuje pozivajući se na historijske razloge. On nije odobrila čak ni zahtijev Estonije da stare haubice, koje potiču iz zaliha Narodne armije DDR-a, budu proslijeđene Ukrajini.

Kako se saznaje u Berlinu, kancelar se vjerovatno ni u Kijevu neće obavezati na isporuke oružja Ukrajini. Tamo bi međutim mogao da bude provjeren spisak želja Kijeva za vojnom opremom. Na njemu se, između ostalog, nalaze i elektronski sistemi za pozicioniranje, oprema za uklanjanje mina, zaštitna odijela, digitalna radio-oprema, radarske stanice ili uređaji za noćno osmatranje.

Preispitaćemo mogućnosti, navodi Berlin. Pored političke odluke, riječ je i o tome koliko je to zaista moguće: „Nemamo viškova u Bundesveru, nemamo mi hiljadu uređaja za noćno osmatranje."

Moguća ekonomska pomoć Ukrajini

Kako se čini, Olaf Šolc će nastaviti da pruža Ukrajini ekonomsku podršku, što Kijev takođe traži. Njemačka je poslednjih godina najveći donator – uložila je oko dvije milijarde evra za stabilizaciju tamošnje privrede. Ukrajinska valuta trenutno je pod velikim pritiskom, što situaciju dodatno otežava. „Ukrajina može da bude sigurna da ćemo, kao i do sada, pokazati potrebnu solidarnost", naglašava Šolc.

Njemačko-ruski gasovod Sjeverni tok 2 takođe bi trebalo da bude tema razgovora u Kijevu i Moskvi. Evropski saveznici i SAD sa zaprepać́enjem su registrirarli da je njemačka vlada dugo pokušavala da taj gasovod, koji još nije pušten u rad, zadrži van liste mogućih sankcija. Gasovod koji prolazi kroz Baltičko more od Rusije do Njemačke je „projekat privatnog sektora“ i proces odobravanja je „potpuno apolitičan“, govorio je Olaf Šolc u decembru.

Ne treba stavljati sve sankcije na stol

„Ako Rusija, na primjer, s tenkovima i vojnim jedinicama pređe granicu sa Ukrajinom, Sjeverni tok 2 više neće postojati“, odlučno je izjavio američki predsjednik Bajden prošlog ponedeljka u Vašingtonu u prisustvu njemačkog kancelara. Olaf Šolc, koji je stajao pored njega, se međutim izmigoljio. On već nedeljama uporno odbija čak i da izgovori ime „Sjeverni tok 2".

Mnogo je razloga za takvu uzdržanost. Vlada ne želi zvanično da najavi o kakvim sankcijama je konkretno riječ i, kako kaže kancelar, „ne želi sve da stavi na stol". Ruskog predsjednika bi trebalo držati u neizvjesnosti kako ne bi mogao tačno da procijeni koliki bi bili troškovi sankcija.

SPD i Rusija

Šolc za takav stav ima i druge motive. S jedne strane, on ne želi da teret mogućih sankcija padne samo na Njemačku. Šta je, na primer, sa Amerikancima koji kupuju naftu u Rusiji, zar i to ne bi trebalo da bude obustavljeno?

Osim toga, socijaldemokrata Šolc mora da vodi računa i o raspoloženju u sopstvenoj stranci. Sjeverni tok 2 stiže u Njemačku preko pokrajine Meklenburg-Prednja Pomeranija, gdje premijerka Manuela Švezig, iz kancelarovog SPD-a, već godinama čini sve da gasovod bude pušten u rad i da gas poteče.

Privreda se nada

Njemački privrednici također imaju veliki interes da odnosi između Berlina i Moskve ne budu previše zategnuti. Uprkos pogoršanju ukrajinske krize, Komitet njemačke privrede za istočnu Evropu ne odustaje od organizacije tradicionalnog razgovora s ruskim predsjednikom, koji se održava jednom godišnje.

Zbog korone, 20 njemačkih top-menadžera ne želi da se, kao što je običaj, sastane s ruskim predsjednikom u Moskvi ili Sočiju, već samo virtuelno, na video-konferenciji. Ali, datum održavanja čvrsto je utvrđen za početak marta – i to, kako se navodi, uz konsultacije sa saveznom njemačkom vladom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu