Ugalj ubija po visokoj tarifi

Elektrane na ugalj su štetne za klimu, ali i za ljude. No razmjere su zastrašujuće, ako je vjerovati novoj studiji koju potpisuju Svjetska fondacije za prirodu, Evropska mreža za klimatsku akciju i Alijansa za zdravlje i životnu sredinu – inače sve organizacije koje se bore protiv upotrebe uglja. Prema toj studiji, godišnje samo u Evropskoj uniji oko 23.000 ljudi prerano umre od posljedica zagađenja vazduha zbog spaljivanja uglja. To je tek 3.000 žrtava manje nego u što strada u saobraćajnim nesrećama.

Poljska pa Njemačka

Kao najvažniji izazivač bolesti i uzrok smrti izdvajaju se sitne čestice koje potiču iz elektrana. Opasne materije, toliko male da ih ni dlake u nosu ne mogu zaustaviti, dospijevaju u krvotok i štete srcu i plućima. Prema studiji, samo na to otpada 19.000 smrtnih slučajeva godišnje. Osim toga, štetni su i dioksid azota (3.800 smrtnih slučajeva) i ozon (200). Studija ne daje precizne podatke o posljedicama 12 tona žive koju godišnje oslobode elektrane i toplane na ugalj.

Istraživači su uzeli u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije, kao i zvanične navode iz 257 od 280 elektrana na ugalj u EU. Pomogao im je i računarski program koji simulira vremenske uslove i omogućava da se posmatra prekogranični efekat sagorijevanja uglja. Studija zvučnog imena „Europe's dark cloud“ utvrđuje da posljedice više osjeća stanovništvo u blizini elektrane, ali i da čestice prašine i štetni gasovi stižu do 1.000 kilometara od pojedine elektrane.

Slijedeći ovu logiku, za najviše smrtnih slučajeva odgovorne su elektrane u Poljskoj (5.830), Njemačkoj (4.350), Velikoj Britaniji (2.860), Rumuniji (2.170) i Bugarskoj (1.570).

Ogromni troškovi

Autori računaju da je 2013. godine zbog posljedica izazvanih korišćenjem uglja bilo 11.800 novih slučajeva bronhitisa, napisana je 21.000 uputa na bolničko liječenje, a ljudi širom EU proveli su 6,5 miliona dana na bolovanju. To, zajedno sa preranim smrtima, samo 2013. izazvalo je i ekonomsku štetu od 33 milijarde evra.

Troškovi su možda i daleko veći. „Dugoročni troškovi zdravstvenih sistema, recimo zbog bolesti krvotoka, nisu sadržani u studiji jer o tome nema pouzdanih podataka“, kaže Julija Hušer, jedna od koautorki studije. „Zato su naše pretpostavke i brojke zapravo uzdržane“, navodi ona za DW.

Autori se nadaju da će njihov izvještaj biti novi impuls u borbi za čist vazduh u Evropi. Predlažu da se pri donošenju političkih odluka napravi analiza troškova i dobiti – a u troškove spadaju i ljudski životi, ali i novac koji privreda izgubi zbog bolovanja, a zdravstveni sistem utroši na liječenje. Ukoliko bi se to uračunalo, piše u studiji, vidjelo bi se da je struja od uglja zapravo dvostruko ili trostruko skuplja od svoje nominalne cijene na tržištu.

Tiče se svih

Proteklih godina je već više studija ukazivalo na negativne posljedice zagađenja vazduha na zdravlje i budžete. Za nezdrav vazduh najodgovorniji su saobraćaj, zatim poljoprivreda, energija od uglja, i otvorene vatre. Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda su procijenili da troškovi liječenja bolesti izazvanih spaljivanjem uglja u svijetu iznose oko 1,7 biliona evra godišnje.

„Ni za jedan drugi izvor energije ne plaćamo tako visoku cijenu eksternih zdravstvenih troškova kao što je to slučaj sa ugljem“, kaže Pol Vilkinson, profesor Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu. Mihal Križanovski, bivši stručnjak Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet vazduha, pohvalio je novu studiju rekavši da ona produbljuje saznanja i prije svega pokazuje da se problematika uglja tiče – svih.