"U zemlji krvi i meda"

List Die Welt piše: "Godinu dana nakon završetka Prvog svjetskog rata Sigmund Freud je otkrio tanatos. U svojoj knjizi o tumačenju snova on je napisao da snovi služe ispunjavanju želja - uvijek i bez izuzetka. A onda se pojavilo mnoštvo vojnika koji su sanjali kako su zatrpani u rovovima. Freud je tako shvatio da su oni, sanjajući, prerađivali traume. Postalo mu je jasno da u podsvijesti nije samo svjetlo, eros i radost. Shvatio je da postoji još jedan nagon - nagon za uništenjem, nagon za samorazaranjem, duboka i snažna čežnja za smrću. S tim u vezi u američkim kinima se prikazuju tri filma, od kojih je jedan 'U zemlji krvi i meda'.

Tema filma Angeline Jolie 'U zemlji krvi i meda' je srpski genocid nad bosanskim muslimanima. Te neslavne novije evropske istorije nerado se sjećamo. Stoga je u ovom filmu vrijedno pažnje što se Angelina Jolie poslužila mustrom, koja je skoro prerasla u žanr, nazovimo to - pričom o spasiocu. Najpoznatiji film ove vrste je Šindlerova lista. To je istinita legenda o dobrom Nijemcu koji štiti i spašava Jevreje. 'U zemlji krvi i meda' radi se o srpskom ratnom zločincu, koji voli jednu muslimanku. 1992. on je komandant ozloglašenog logora, u kojem srpska soldateska planski siluje muslimanke. Među zarobljenicama on prepoznaje svoju staru ljubav. Srbi pravoslavci i Hrvati katolici živjeli su nekada ravnopravno sa bosanskim muslimanima. To u BiH nije bio kliše, već puka istina. Angelina nije snimila nikakav antisrpski propagandni film. Kada gledate film, ne možete a da se ne sjetite Franza Werfela, koji je kao fusnotu za tekst svoga romana '40 dana Muse Dagha' napisao: 'Nemojte polemizirati!' Upravo tako se može gledati na patnje Srba tokom Drugog svjetskog rata ali i na okolnost da su Srbi, kada su ubijali u Bosni, doživljavali sebe kao progonjenu manjinu.

No, ono što fascinira je da Angelina Jolie naprasno prekida šemu spasioca. Srbin na kraju ubija muslimanku, koja ga je prethodno izdala. Odjednom isčezava šećerni preliv sa filma. Odjednom gledamo Freudov tanatos, nagon za ubijanjem i uništenjem. Trebamo li na kraju reći da se ovdje ne radi o proizvodu američke filmske industrije već o evropskom filmu, u kojem glume glumci iz BiH? Ako postoji neko ko je srcem i dušom Amerikanac, to je onda ova prelijepa holivudska diva. Ali ova Amerikanka je snimila film, u kojem se bog tanatos ne prećutkuje. To je film bez utjehe, film koji ne nosi pedagošku pouku. Snimiti ovakav jedan film nije se usudio nijedan Evropljanin", piše die Welt.

Život je strana teritorija

Sueddeutsche Zeitung donosi tekst Melinde Nađ Abonji o Sretenu Ugričiću i njegovom otpuštanju sa mjesta direktora Nacionalne biblioteke Srbije. Željela ga je pozvati da u Cirihu predstavi svoj novi roman pod nazivom "Nepoznatom junaku" a on joj je odgovorio mailom da o njemu posljednjih dana pišu svi mediji, da ga vlada želi izbaciti sa posla i da je ministar policije, inače nekadašnji blizak Miloševićev saradnik, jednom novinaru rekao da njega, Sretena Ugričića, treba smjestiti u zatvor. "Nisam razumjela šta mi govori ali onda sam počela kao luda da istražujem u internetu o čemu se radi", piše autorica teksta i nastavlja:

"Kako je došlo do toga da otpuste Sretena Ugričića, pod čijom upravom je Nacionalna biblioteka Srbija dobila svjetsku reputaciju i nakon što je, kako tvrde saradnici biblioteke, uveo ne samo tehničke novine već ustoličio i podigao dijalog i pomirenje? Sve je počelo proslavom 20-godišnjice osnivanja Republike Srpske, kojoj je prisustvovao i predsjednik Srbije Boris Tadić. Noć prije proslave policija je u podrumu sportske sale, u kojoj se održavala proslava, otkrila arsenal oružja, municije i eksploziva. Crnogorski parlamentarac i pisac Andrej Nikolaidis napisao je o tome online-komentar, na ironičan i dijelom nepromišljen način. Osvrćući se na nastanak RS, zasnovan na ubistvima i progonima, Nikolaidis je postavio pitanje, ne bi li se, da je eksploziv aktiviran, to moglo shvatiti kao civilizacijski iskorak. Beogradska štampa, prije svega Politika, citirala je samo tu rečenicu iz Nikolaidisovog teksta, znajući sa sigurnošću da će to izazvati histeriju u javnosti. Nikolaidis je nazvan teroristom i počela je hajka. Kao reakciju na to Forum pisaca Srbije napisao je pismo u kojem poziva na slobodu mišljenja i izražavanja ali i na ličnu zaštitu Nikolaidisa. 'Medijska fatva mora prestati', stajalo je u tekstu, koji je između ostalih potpisao i Sreten Ugričić. Potom je medijska hajka krenula u novom smjeru. Bulevarski list Press je u jednom od naslova napisao: 'To ima samo u Srbiji. Direktor Nacionalne biblioteke podržava ubistvo Tadića'. Reakcija nekih članova vlade odmah je uslijedila. Ugričić mora odstupiti sa funkcije. Dačiću to nije bilo dovoljno, već je pledirao da Ugričića strpaju u zatvor jer navodno podržava terorizam.

Pitanje koje se postavlja je zašto se to desilo u Srbiji? Sretena Ugričića je na funkciju direktora Nacionalne biblioteke prije deset godina doveo tadašnji premijer Đinđić. On je i nakon Đinđićevog ubistva ostao na službi, modernizirao biblioteku. Sretenova poetika posvećena je obespravljenim ljudima, kojima se oduzima pravo glasa. On je velika opasnost za sve autorativne i cinične glave, koje zloupotrjebljavaju riječi kao što su demokratija, ustav, sloboda i koje vrše hajku na čovjeka kao što je Sreten, nazivajući ga teroristom. A on nije uradio ništa drugo do istupio za slobodnu i otvorenu Srbiju", piše u tekstu za Sueddeutsche Zeitung Melinda Nađ Abonji, koja je za svoj roman "Golubovi uzlijeću" dobila nagradu njemačkih knjižara i švajcarsku nagradu za najbolju knjigu.

Autor: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić