U paklu dječije pornografije
7. mart 2019
Gotovo dvije godine nakon ukidanja platforme "Elysium" završava se proces protiv osoba koje su navodno upravljale ovim portalom. Optuženi su četvorica muškaraca iz njemačkih saveznih zemalja Bavarske, Hessena i Baden Wuerttemberga. Oni se terete da su otvorili, upravljali i koristili jednu od najvećih platformi na svijetu za dječiju pornografiju. U četvrtak (07.03.) će Sud u Limburgu izreći presudu. Državno tužiteljstvo traži kaznu zatvora do devet godina. Odbrana se zalaže za djelomično oslobađanje od krivice ili "blažu" kaznu.
111.000 korisnika širom svijeta je imalo pristup platformi
Ovaj slučaj je izazvao negodovanje na međunarodnoj razini, ne samo zbog razmjera zločina. Kada su službenici zatvorili platformu u julu 2017. godine u tom trenutku su izbrojali 111.000 korisničkih računa. Ako se optužbe potvrde, onda će ovo biti najveći udarac mreži dječije pornografije. Platformom je upravljano iz Njemačke i pedofilima širom svijeta su dostavljane fotografije i video materijal najtežeg zlostavljanja djece. Četvorica optuženika se terete za širenje pornografije i u nekim slučajevima i podsticanje na zlostavljanje djece. Sva četvorica optuženih muškaraca su u osnovi priznala optužbe. Nejasno je da li ih je moguće osuditi kao bandu jer se oni prije procesa nisu međusobno poznavali.
To je moguće zbog osobitosti Darkneta, dakle onog područja u internetu koji omogućava anonimnu komunikaciju posredstvom specijalnih browsera poput "Tor-a". Tamo dva korisnika zahvaljujući različitim tehnikama šifriranja mogu ciljano uspostaviti sigurnu vezu i razmjenjivati podatke koje druge osobe ne mogu čitati. Za dilere, koji se bave ilegalnom dječijom pornografijom, posebice je atraktivno da ta privatna mreža može biti proširena dodatnim kontaktima i da svaki kontakt ostaje nepovezan sa klasičnim internetom. Dakle ne postoji jedan Darknet, već brojne male i velike Darknet mreže.
Svaka perverzija je imala svoju kategoriju
58-godišnji optuženi Joachim P. slovi za arhitektu platforme za dječiju pornografiju koja je nazvana po "otoku blaženih" u grčkoj mitologiji. On je navodno otvorio platformu kao zamjenu za platformu koja je 2016. godine zatvorena u Australiji. Server za "Elysium" se navodno nalazio u autoradionici drugog optuženika. Platforma je za svaku perverziju nudila posebnu kategoriju: mala djeca i dojenčad, djevojčice i dječaci, fetiš kutak sa sadomazo ili sodomijskim prikazima.
Istražitelji se slažu u tome da je ovo samo jedan djelić zločina. Prema policijskoj statistici o počinjenom kriminalu u protekloj godini u Njemačkoj je 13.500 djece bilo žrtva seksualnog nasilja i eksploatacije. No broj je znatno veći. Svjetska zdravstvena organizacija polazi od toga da je u Njemačkoj pogođeno oko milion djevojčica i dječaka. Matematički gledano to je dvoje djece po jednom školskom razredu.
Na 22. Europskom kongresu policije održanom u februaru u Berlinu državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Guenter Krings se zbog toga založio za radikalna rješenja. On se založio za zabranu Tor-Browser-Softwara. "Ja razumijem zašto se Darknet može koristiti u autokratskim sistemima. No u jednoj slobodnoj, otvorenoj demokratiji prema mom mišljenju njegovo korištenje nema legitimnost", rekao je Krings.
Roland Bless, ekspert za Darknet iz Instituta za tehnologiju (KIT) u Karlsruheru se tome žestoko suprotstavlja: "I demokratije trebaju sigurne kanale kako bi se o osjetljivim stvarima komuniciralo u sigurnom okruženju", kaže Bless u razgovoru za DW. On misli ne samo na Edwarda Snowdena, čija su otkrića bila esencijalna za sve slobodne i otvorene demokratije: "Borba protiv dječije pornografije ne može uspjeti zabranom jedne same po sebi neutralne tehnologije, već mora biti popraćena većim kompetencijama istražitelja".
Istražiteljima treba biti dozvoljeno postavljanje mamca
Upravo to su nedavno zatražile CDU/CSU, čiji član je i Krings. One su požurile sa popisom ad-hoc mjera u borbi protiv dječije pornografije i zatražile proširenje ovlasti za istražitelje. Njima bi u buduće trebalo biti dozvoljeno da plasiraju na Darknetu lažirane fotografije, koje međutim izgledaju stvarno, kako bi sakupili dokaze o korisnicima i operaterima. Do sada takve istrage nisu bile moguće jer prema njemačkom zakonu istražitelji ne smiju sami stavljati u promet kažnjivi materijal.
Povjerenik za pitanja seksualnog zlostavljanja djece, Johannes-Wilhelm Roerig, zahtijeva brzu provedbu ovog prijedloga. Samo tako, kako on kaže, dolazi "konačno do pomaka u daljoj borbi protiv zlostavljanja djece".
Meropi Tzanetakis iz Centra za kriminologiju na Univezitetu Essex, koja istražuje Darknet, upozorava međutim u razgovoru za DW, na rizike slijepog proširivanja kompetencija istražiteljima: "S ciljem procesuiranja dječije pornografije to zvuču uvjerljivo, ali što se dešava ako sa sličnim proširenim istražiteljskim metodama ubuduće bude moguće špijunirati sitne delikte ili sasvim normalne građane i njihovu svakodnevicu?" Ona također smatra da utrka istražitelja u brzom zatvaranju što je moguće većeg broja platformi za razmjenu nije učinkovita: "Ako zatvorite platformu, onda se otvara druga jer je prisutna velika potražnja", kaže ona.
Potrebno je dakle tretirati socijalna pitanja koja stoje iza fenomena dječije pornografije. To je, kako kaže, Tzanetakis, bitno teže nego se osloniti na tehnička rješenja.