Prvo rezultati, pa tek onda kandidatski status BiH
30. septembar 2020
Sva tri člana Predsjedništva BiH, na čelu se predsjedavajućim Šefikom Džaferovićem, složna su u ocjeni da je njihova posljednja posjeta Briselu bila pozitivna, korisna, ali i konketnija kada je riječ o perspektivi BiH.
”Na svim sastancima je rečeno da je BiH napravila značajne iskorake u realizaciji 14 prioriteta i da treba da nastavi sa ispunjavanjem svih obaveza. Ukoliko to bude slučaj, kandidatski status se može očekivati 2021. godine”, prenosi Džaferović poruku EU zvaničnika. Sa svoje strane, EU pozdravlja odlučnost koju Šefik Džaferović, Milorad Dodik i Željko Komšić pokazuju u primjeni prioriteta ključnih za napredak BiH ka kandidtskom statusu.
”Računam na njih i na to da će da isporuče i rezulate”, navodi komesar Oliver Varheji. I šef diplomatije EU Žosep Borel kaže da pozdravlja ”kolektivnu opredijeljenost” članova Predsjedništva za pokretanje Bosne i Hercegovine na putu njenih evropskih integracija kroz primjenu 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Komisije o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.
Visoki predstavnik Borel je nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH u Briselu pohvalio nedavne važne odluke koje je donijela Bosna i Hercegovina u pogledu održavanja lokalnih izbora u Mostaru, usvajanje revidirane Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina, pozitivne korake ka potpuno funkcionalnom parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje i napredak u usklađivanju spoljne politike zemlje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
”U kontekstu predstojećih lokalnih izbora i šire, visoki predstavnik je ohrabrio članove Predsjedništva da njeguju okruženje u kojem se mogu naći jedinstvo i saglasnost, smanjenjem političkih tenzija i promoviranjem pomirenja”, navodi se u saopštenju Evropske službe za spoljne poslove.
Da li je kandidatski status dostižan za BiH u 2021. godini?
Godina 2021 kao mogućnost za dobijanje statusa kandidata još jedan je u nizu tremina koje je BiH dobijala, ali i probijala, kada je riječ o evrointegracionom putu države. Na pitanje DW da li vidi mogućnost BIH da u navedenom roku ispuni svih 14 preporuka Evropske komisije iz 2019. godine, predsjedavajući Pedsjedništva Šefik Džaferović kaže da se radi na njihovoj relaizaciji.
”BiH radi na realizaciji svih 14 preporuka Evropske komisije, a neke od njih su i realizovane kao što su reforma javne uprave, parlametrani Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, izbori u Mostraru, revidirana Stregija za procesuiranje ratnih zločina, program integracija BiH. Ako pokažemo predan odnos dobili smo javno obećanje da ćemo dobiti kandidatski status”, kaže Džaferović.
Možda i najveći kamen spoticanja na putu primjene prioriteta za BiH je pitanje izbornog zakona. I ovoga puta članovi Predsjedništa su imali različite odgovore na ovu temu.
”Nismo o tome ni razgovarali”, kaže Zeljko Komšić.
”Dotakli smo se te teme, ali nismo išli u dubinske razgovore”, kaže Milorad Dodik.
I dok je Dodik naglašavao potrebu stvaranja dobre atmosfere i pored različitih stavova, a radi rješavanja tog pitanja, predsjedavajući Džaferović konstatuje da je pitanje izbornog zakona u BiH pitanje primjene odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
”Mnogo puta smo pokušavali da implementiramo odluku Sejdić-Finci. Spreman sam da stavim potpis na prazan papir i da damo Venecijanskoj komisijii EU da u skladu sa svojim standardima napišu rješenje za BiH kada je riječ o implemetacije odluke Suda za ljudska prava u predemtu Sejdić-Finci”, naveo je Džaferović.
Varheji sljedeće nedjelje u posjeti Zapadnom Balkanu
Članovi Predsjedništva BiH izdvojili su i pitanja regionalne saradnje i migracija kao neke od fokusa razgovora u Briselu. Naglašeno je da je BiH opterećana probelmom ilegalnih migracija, a da je EU obećala punu podršku i finasijsku pomoć kroz novi Plan za upravljnaje migracijama i azilom.
”EU je na putu u novi pakt koji podrazumijeva zadržavnje migranata na spoljnom granicama i povratak svih nelegalnih migranta. Usaglašena politika EU o migrantima će biti primjenjivana i na Zapadni Balkan na isti način”, rekao je Milorad Dodik.
Predsjedništvo BiH u Briselu je pozdravilo i incijativu za stvaranje mini Šengena kao svojevrsne pripreme regiona za ulazak u Šengen.
”Mini Šengen je zasnovan na realizaciji slobode kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala, što su osnovne slobode na kojima počiva EU. U pitanju je priprema za članstvo, a ne zamjena za evropski put zemalja regiona”, ukazuje Džaferović.
Predsjedavajući Predsjdništva BiH najvio je da će sljedeće nedjelje u BiH, ali i zemlje regiona, doputovati komesar za proširenje Oliver Varheji kako bi lično predstavio ovogodišnje izvještaje o napretku zemlja u procesu proširenja, ali i veliki ekonomsko investicioni plan za cijeli region. Istovremeno, Predsjedništvo BiH dobilo je potvrdu od visokog predstavnika Žosepa Borela da će prisustvovati na obilježavanju 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma.
Sa svoje strane, visoki predstavnik je poručio da od Predsjedništva BiH očekuje da ostane posvećeno provođenju reformi koje će zemlji omogućiti da napreduje ka EU.
Borel u saopštenju nakon razgovora dodaje i da se od vlasti u BiH očekuje da preuzme odgovornost u upravljanju migracionom situacijom uspostavljanjem održivog sistema migracija i azila. U Briselu kažu i da pozdravljaju dobru saradnju sa BiH u suzbijanju pandemije COVID-19 i naglašavaju značaj pozitivnih regionalnih dešavanja na sve zemlje Zapadnog Balkana i njihov put ka EU.