Turski špijuni pred njemačkim sudom

Prvooptuženi je pred sudom najavio da se jedan turski svjedok neće pojaviti u sudnici jer je otišao na hodočašće u Meku. „Odakle vam ta informacija“, upitao je sudija advokata prvooptuženog. Prije nego što je advokat stigao da odgovori, njegov kolega, koji takođe brani prvooptuženog, ali po službenoj dužnosti, dobacio je tonom koji ne trpi prigovor: „Naš štićenik nema nikakve informacije o tome“. Advokat kojeg je prvooptuženi izabrao potom je zaćutao.

Izgleda da tri advokata koja brane Mohameda Tahu nemaju dobru međusobnu koordinaciju. Branilac po službenoj dužnosti koji je turskog porijekla kaže: „Imamo zajedničku strategiju odbrane“. Ipak, advokati ostavljaju utisak da s mukom pronalaze zajedničku liniju: protivrječne izjave, visoko podignute obrve, loša atmosfera… Posmatrači procesa pitaju se kakvu ulogu ima advokat kojeg je dodatno angažovao prvooptuženi i u kakvom je on odnosu sa turskom vladom.

Praćenje opozicije

Upravo je o tome riječ u ovom procesu – o tijesnim vezama sa turskom vladom. Bolje rečeno, o mogućoj špijunaži za račun turske tajne službe. Mohamed Taha G. je sa još dvojicom ljudi u Koblencu optužen za to da je radio „za tajnu službu jedne strane sile“. Sva trojica su, prema optužnici, pratili i prisluškivali kritičare turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u Njemačkoj i prikupljene informacije dostavljali turskoj tajnoj službi MIT. Savezni tužilac tvrdi da je ta djelatnost te navodne špijunske trojke, počela najkasnije 2013. godine. Od posebnog interesovanja su bili skupovi kurdskih aktivista, ali i predizborni skupovi za turske građane koji žive u Njemačkoj ili demonstracije. Prema tužilaštvu, tek treba da se ustanovi da li je prvooptuženi bio formalni ili neformalni dio špijunske mreže turske tajne službe i da li mu je nalogodavac bila turska vlada ili neki pojedinac iz vladinih krugova. Međutim, on je, prema optužnici, djelovao kao „rukovodeći oficir“ tajne službe koji je ostaloj dvojici optuženih davao uputstva.

Špijunaža po nalogu Ankare?

Vlada u Ankari tvrdi da optuženi nisu povezani sa turskom tajnom službom MIT ili sa Ministarstvom za Turke u inostranstvu, koje je nadležno za 1,4 miliona Turaka u Njemačkoj. Kelnski stručnjak za krivično pravo u oblasti špijunaže Nikolaos Gazeas, kaže da je takav stav normalan: „Mala je vjerovatnoća da neka država prizna da špijunira u drugoj državi“.

Ako Ankara zaista stoji iza špijunaže, onda se vjerovatno radi o izgradnji špijunske mreže u Njemačkoj, koja bi pratila sadašnje ili bivše turske građane. „Čak i ako je špijunaža usmjerena protiv stranaca koji žive u Njemačkoj, to dotiče interese Savezne republike Njemačke“, kaže Gazeas i dodaje da bi takva djelatnost mogla potpasti pod krivične paragrafe o zabrani agentskog delovanja za strane službe. Kazna je do pet godina zatvora.

Odnosi Ankare i Berlina opterećeni

Proces bi mogao da rasvijetli postupke turske države prema svojim građanima u inostranstvu. Bilateralni odnosi dvije zemlje bi mogli biti opterećeni ovim saznanjima. Prvooptuženi je prema nezvaničnim informacijama bio Erdoganov savjetnik, radio je i za kancelariju turskog premijera i za jednu državnu banku.

„Moj štićenik je nevin“, naglašava branilac po dužnosti i dodaje. „Devet mjeseci je u istražnom zatvoru, to je protivpravno“. I advokat kojeg je angažovao prvooptuženi kratko se obratio javnosti procjenjujući šanse svog štićenika da ga oslobode optužbe. Međutim, on je zaćutao u trenutku kada su ga novinari upitali da li lično poznaje Erdogana.